Naslov
Posveta Geniju carske kuće (Genius domus Augusta) iz Oneja
(Dedication to the Genius of the Imperial House (Genius domus Augusta) from Oneum)

Autori
Jadrić Kučan, Ivana ; Banovac, Ivana

Izvornik
Archaeologia Adriatica (1846-4807) 16 (2022); 31-59

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Salona, Oneum, Tiberije, Druz, Cohors I Gallica Voluntariorum, pokrajinski carski kult, Genius domus Augusta
(Salona, Oneum, Tiberije, Druz, Cohors I Gallica Voluntariorum, The regional imperial cult, Genius domus Augusta)

Sažetak
Članak donosi sliku carskog štovanja u rimskom Oneju pri čemu je glavna pažnja dana žrtveniku Božanskog Augusta, božice Rome i Genija carske obitelji. Riječ je o vrlo zanimljivom kultnom spomeniku, ne samo zbog njegove višestruke posvećenosti, nego i zbog činjenice da ga podiže pomoćna vojna jedinica, Cohors I Gallica Voluntariorum, što je ujedno njezin prvi spomen u provinciji Dalmaciji. Rimski Genij bio je personalno božanstvo koje je štovano kao posebna snaga u čovjeku, ono božansko u njemu. Tradicionalno su samo otac obitelji (pater familias), a prije toga vjerojatno samo vrhovni poglavar roda (gens) imali Genija, kojeg bi naslijedio najstariji sin, a tek u kasnijim vremenima smatralo se da svi muškarci i žene od rođenja imaju svoje vlastite Genije, odnosno Junone (Iunones). Osnivanjem Rimskog Carstva kult Genija vezuje se uz ličnost cara, te kao Genius principis postupno dobiva sve veću važnost, iz privatne sfere širi se u javnu sferu i postaje dio službenog rimskog carskog kulta. Osim careva Genija štovao se i Genij carske obitelji, tj. Genius domus Augusta, o čemu nam svjedoči i ovaj žrtvenik. Uvođenje njihova štovanja u slabije romanizirana ili nemirnija područja provincije Dalmacije trebalo je pripomoći što lakšem prihvaćanju rimske vlasti. Ovo je bio početak onoga što je kasnije igralo ključnu ulogu u priznavanju rimske vlasti, štovanje cara sa strane provincija koji je postao izraz njezine lojalnosti prema caru i Rimskome Carstvu. Nadalje, posveta se može povezati i s Druzovim boravkom u Iliriku. Podizanje ili obnova vježbališta, postavljanje carskih kipova, carskih posveta, te dodjeljivanje vojnih odlikovanja bio je bez sumnje propagandni materijal putem kojeg je carev sin i mogući prijestolonasljednik nastojao steći što veću popularnost, ali i što bolje životno iskustvo.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA