Naslov
Utjecaj procesnih varijabli na učinkovitost hidrodesulfurizacije plinskih ulja
(The Influence of process Variables on the Efficiency of Gas Oils hydrodesulphurization)

Autori
Šarić, Tomislav ; Sertić-Bionda, Katica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XXXV. Strukovno znanstveni skup GORIVA 2002. / Legiša, I. - Zagreb : Hrvatsko društvo za goriva i maziva, 2002

Skup
XXXV. Strukovno znanstveni skup GORIVA 2002.

Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 16.10.2002. - 18.10.2002

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Hidrodesulfurizacija plinskog ulja; Procesne varijable; Ispitivanja u uvjetima pilotskog postrojenja
(Hydrodesulfurization of Gas Oils; Process Variables; Pilot Plant Testing)

Sažetak
Proizvodnja naftnih goriva zadovoljavajućih ekoloških značajki, posebice dopuštenog sadržaja sumpora i aromatskih ugljikovodika, nužno je povezana uz potrebu poboljšanja postojećih procesa prerade nafte, kao i uz odgovarajuća istraživanja na kojima će ona biti temeljena. Spomenuta istraživanja prvenstveno trebaju obuhvatiti utjecaje značajki sirovina i katalizatora, kao i relevantnih procesnih varijabli na prinose i sastav produkata istraživanog procesa. U radu je ispitan utjecaj temperature i omjera vodik/ugljikovodici (H2/HC) u procesu hidrodesulfurizacije plinskih ulja, s ciljem odabira optimalnih varijabli ovog procesa, te kasnije primjene odabranih sirovina u procesu katalitičkog krekiranja. Ispitivanja su provedena na laboratorijskom uređaju pri različitim temperaturama (320-380 C) i omjerima H2/HC (100-300), te uz stalan tlak od 40 bara i prostornu brzinu LHSV od 1, 00 h-1. Dobiveni rezultati pokazali su da povećanje oštrine procesnih varijabli, što znači temperature i omjera H2/HC u definiranim područjima, ima povoljan utjecaj na stupanj hidrodesulfurizacije, s time da je taj utjecaj najmanji pri povećanju temperature od 360 C na 380 C. Kemijske promjene, praćene uz pomoć n-d-M metode, pokazale su logično povećanje sadržaja parafinskih ugljikovodika , nastalih hidrogenacijom olefinskih intermedijera. Rezultati su također pokazali smanjenje sadržaja aromatskih ugljikovodika u odnosu na primijenjenu sirovinu, pri nižim temperaturama procesa, što ukazuje na odvijanje reakcija hidrogenacije aromata, koje su termodinamički dobro aspektirane u uvjetima nižih temperatura i viših tlakova. Stoga je pri višim temperaturama, posebice na 380 C, došlo do naglašenijeg povećanja udjela aromatskih ugljikovodika, što je očigledno uvjetovano reakcijama dehidrogenacije naftena, čiji se udjeli tijekom procesa smanjuju. Nepostojanje korelacije između sadržaja izdvojenog sumpora i stupnja hidrogenacije aromata, moguće je objasniti činjenicom da hidrogenoliza C-S veza ne mora biti nužno povezana s procesom hidrogenacije aromatskih struktura. U skladu s dobivenim rezultatima moguće je zaključiti da bi učinkovitost procesa hidrodesulfurizacije bila značajno povećana izborom optimalne temperature procesa od 360 C, kao i primjenom tlaka iznad 40 bara.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo

POVEZANOST RADA