Naslov
Znanstvene veze franjevačkih učilišta s područja današnje Vojvodine i južne Mađarske s Franjevačkom visokom filozofskom školom u Brodu
(Scientific links between the Franciscan universities in the area of today's Vojvodina and southern Hungary with the Franciscan Higher School of Philosophy in Brod)

Autori
Stipić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Dani hrvatske knjige i riječi : dani Balinta Vujkova: zbornik radova s međunarodnog znanstveno- stručnog skupa 2021. / Čeliković, Katarina - Subotica : Hrvatska čitaonica ; Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, 2022, 181-195

ISBN
978-86-84783-47-1

Skup
XX. Dani Balinta Vujkova: dani hrvatske knjige i riječi

Mjesto i datum
Subotica, Srbija, 05.10.2021. - 08.10.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
18. st. ; Slavonski Brod ; Vojvodina ; franjevci ; Budimski kulturni krug ; školstvo
(18th century ; Slavonski Brod ; Vojvodina ; Franciscans ; Buda Cultural Circle ; school system)

Sažetak
Brod (danas Slavonski Brod) baštini tradiciju visokog filozofskog učilišta koje su osnovali franjevci 1710. i koje je s kratkim prekidom djelovalo do dokidanja rada crkvenih škola od strane državnih vlasti 1783. Nakon povratka u Brodski samostan 1806. brodski franjevci nastavljaju, odnosno ponovo započinju visokoznanstvenu djelatnost, koja traje sve do polovine 19. stoljeća. Filozofsko učilište u Brodu prvotno djeluje u okviru franjevačke Provincije Bosne Srebrene u kojoj djeluju i sva franjevačka učilišta u današnjoj Vojvodini i južnoj Mađarskoj pa dijelom i u Rumunjskoj (Arad, Radna i Temišvar). Učilišta objedinjena pod jednom upravom (i nakon izdvajanja iz Bosne Srebrene), vjerski i nacionalno teže istim odgojnim i prosvjetiteljskim ciljevima. Cilj ovog rada je prikazati živu razmjenu ideja unutar jedinstvenog visokoškolskog sustava, s naglaskom na razmjeni ljudi i znanja između posavskog samostana u Brodu i samostana/učilišta u Podunavlju (Bač, Budim, Sombor, Petrovaradin, Beograd, Mohač i dr.) te Banatu (dio Čanadske biskupije, danas podjeljene na Zrenjaninsku, Temišvarsku i Szegedinsko–Čanadsku). Autor će kroz biobibliografski prikaz franjevaca profesora na radom zadanim učilištima dati presjek djelatnosti mnogobrojnih franjevca, rodom Brođana, koji se na njima pojavljuju kao studenti (Đuro Gajtančić, Marijan Lanosović, Stjepan Ninković, Marijan Jaić, Ivan Velikanović i dr.), kao profesori (Antun i Jerolim Bačić u Petrovaradinu i Budimu, Stjepan Ninković u Baji, Josip Batinić u Beogradu i Petrovaradinu, Đuro iz Broda u Baji i Petrovaradinu, Marijan Jaić u Budimu i Mohaču, Augustin i Bernardin Pjanić u Budimu i dr.), kao propovjednici (Luka Bebrić u Baču) i župnici (Đuro Gajtančić u Tabanu kraj Budimpešte, Marijan Lanosović u Baču) te kao gvardijani (Marijan Lanosović u Baču, Marijan Jaić u Budimu, Augustin Pjanić u Baji). Autor će prikazati i rad franjevaca s područja današnje Vojvodine i južne Mađarske koji pak djeluju na visokom franjevačkom učilištu u Brodu kao studenti i profesori (Filip Matković, Antun Petrović, Mijo Zajmović, Bonaventura Mihaljević, Emerik Zomborlić, (Dominik) Ignjat Martinović, Antun Žderić, Ernest Benišić, Grgur Čevapović, Teofil Jakab i dr.) Rad bi trebao pokazati živu isprepletenost jedinstvenog narodnog bića slavonskog i podunavskog prostora u 18. i prvoj polovini 19. stoljeća te dati objedinjenu sliku franjevačke znanstvene i prosvjetne djelatnosti na području očuvanja i izgradnje vlastitog jezika i vjerskog identiteta. Identiteta koji stoji nasuprot tada izraženih tendencija mađarizacije i germanizacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Kroatologija

POVEZANOST RADA