Naslov
Od bukovačkog ljetnikovca do obiteljske kuće u Petrovoj ulici - pristup oblikovanju prostora
(From the villa on Bukovac to the family home in Petrova Street – an approach to space shaping)

Autori
Vukadin-Doronjga, Hela

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo

Godina
2016

Ključne riječi
bukovački ljetnikovci ; obiteljske kuće ; tradicijska arhitektura ; moderna arhitektura ; 1930-ih ;
(villa on Bukovac ; family-houses ; traditional architecture ; modern architecture ; 1930s ;)

Sažetak
Autor i voditelj projekta "Maksimir - povijest i kvartovski simboli": Strukić, Kristijan Vezano uz dionicu izložbe "Od bukovačkog ljetnikovca do obiteljske kuće u Petrovoj ulici - pristup oblikovanju prostora": Bukovački ljetnikovci (kraj 18. – poč. 20. st.) nastali su kao potreba imućnijih građana i crkvenih velikodostojnika da se „ljeti iz prašine i vrućine uklone u ljetišta“. Smješteni su na rubnom (neurbaniziranom) području nekadašnjeg III. razdjela grada (sjeveroistočno od blokovskog područja Zagreba), na brežuljkastom terenu (uz napomenu kako je u odnosu na istočnu stranu zapadna orijentacija povoljnija i samim time dominantnije ljetnikovačko područje). Građeni su kao središta velikih imanja koja su se sastojala od vinograda, voćnjaka, pašnjaka, oranica i vrta uz kuću te gospodarskih objekata. Svi su jednokatni (rjeđe prizemnice), slobodnostojeći objekti. Arhitektonsko oblikovanje, materijal i funkcija do rješenja vanjskog pripadajućeg prostora, podređeni su morfologiji „mjesta“ (pejzaža – vinograda – raslinja), te ih percipiramo i ocjenjujemo u kontekstu ambijentalnih vrijednosti tog šireg prostornog okvira. Nasuprot zatvorenosti i monumentalnosti historicističke palače, ljetnikovce karakterizira lakoća volumena, naglasak na otvorenosti i povezanosti vanjskog i unutrašnjeg prostora (stapanje s topografijom), romantičnog su i bajkovitog karaktera/krajolika („mješavina elemenata raznih stilova). Možemo konstatirati kako i danas, unatoč gustoj izgradnji, mjestimice nabujaloj vegetaciji i pomalo teškim i neestetskim novijim građevinama (s napomenom da ima iznimno kvalitetnih iz recentnijeg perioda) – bukovački ljetnikovci (bez obzira na relativno loš stupanj očuvanosti), čine jedinstvenu i specifičnu cjelinu toga prostora, ali i šire – u kontekstu cjelokupnog zagrebačkog prostora odnosno „vrijednosti grada“. Poznato je da je između dva svjetska rata, kao produkt Zeitgeista (duha vremena), odnosno kao rezultat dubokih ekonomskih, političkih i kulturoloških promjena u svijetu – kao slika i odraz stvarnosti – arhitektonskom scenom dominirao internacionalni stil. Nova arhitektura dogodila se iz unutarnje potrebe za jednom novom, racionalnijom estetikom, kao suprotnost tradicionalnim oblicima figuracije. Na izložbi su istaknute dvije (susjedne) obiteljske kuće Margetić i Matica (arhitekti Z. Neumann i A. Ulrich, učenici A. Loosa i J. Hoffmanna), sagrađene u prvoj polovini 1930-ih godina, u Petrovoj ulici, u neposrednoj blizini parka Maksimir i Bukovačke ceste – izvan najuže donjogradske matrice.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA