Naslov
Korištenje transkripata u disciplinskom postupku protiv policijskih službenika; Prednost prolaska za policijska vozila u semaforskim raskrižjima; Stvarna nadležnost disciplinskog suda Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske
(The Using of Transcripts in Disciplinary Procedures Against Police Officers; The Priority of Passing at Signalized Intersections for Police Vehicles; The Priority of Passing at Signalized Intersections for Police Vehicles)

Autori
Juras, Damir

Izvornik
Policija i sigurnost (1330-0229) 29 (2020), 1-2; 185-188

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, osvrt, ostalo

Ključne riječi
disciplinski postupak, prednost prolaska za policijska vozila u semaforskim raskrižjima, stvarna nadležnost disciplinskog sudatranskripti
(actual jurisdiction of the disciplinary court, disciplinary proceedings, the priority of passalized intersections for police vehicles, transcripts)

Sažetak
Disciplinski postupak protiv policijskih službenika provodi se na temelju odredbi Zakona o policiji – dalje: ZP (NN 34/11., 130/12., 89/14., 151/14., 33/15., 121/16.) i Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti policijskih službenika (NN 141/11.), a u onim pitanjima koja nisu uređena navedenim propisima, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak (čl. 100. st. 1. ZP-a). Člancima 9. i 58. Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09.) propisano je da službena osoba samostalno utvrđuje činjenice i dokaze u postupku i na temelju savjesne i brižljive ocjene svih dokaza utvrđuje koje će činjenice i okolnosti uzeti za dokazane, a činjenično stanje u postupku može se utvrđivati svim sredstvima prikladnim za dokazivanje. Visoki upravni sud Republike Hrvatske, u presudi broj: Usž-2098/17-2 od 15. svibnja 2018. godine, izrazio je stajalište da „u disciplinskom postupku službene zabilješke i sadržaj transkripata mogu biti zakonit dokaz jer je disciplinski postupak protiv policijskih službenika upravni postupak, čija je svrha uredno i učinkovito obavljanje službe te se u disciplinskom postupku primjenjuju i različiti dokazni standardi nego u kaznenom postupku (…).“ Visoki upravni sud Republike Hrvatske, u presudi broj: Usž-4583/18-2 od 14. studenoga 2018. godine, naveo je da za zakonitost uporabe transkripata nije odlučno je li protiv osobe, čiji je razgovor nadziran – odnosno o sadržaju čijeg su razgovora načinjeni transkripti pokrenut kazneni postupak, jer to „ne nalazi kao kriterij razgraničenja za dopuštenost takvog dokaznog sredstva u disciplinskom postupku niti prema stajalištima Ustavnog suda Republike Hrvatske niti Europskog suda za ljudska prava.“ Zakonodavac je dopustio policijskim službenicima, kada upravljaju službenim vozilom, da se ne moraju pridržavati zakonskih odredbi o poštovanju prometnih znakova, ali je takvo postupanje uvjetovao vođenjem brige o sigurnosti drugih sudionika u prometu. To znači, primjerice, da policijski službenici mogu ući, odnosno proći vozilom kroz raskrižje iako je za njihov smjer kretanja upaljeno crveno svjetlo na semaforu, ali tek kada se uvjere da time neće ugroziti sigurnost drugih sudionika u prometu (čl. 150. u vezi čl. 149. i čl. 12. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa, NN 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17.). Pravomoćnom presudom Prekršajnog suda u Zagrebu, Stalna služba u Sv. Ivanu Zelini, poslovni broj: 96. Pp P-8743/18 od 19. rujna 2018., policijski je službenik proglašen krivim za počinjeni prekršaj iz čl. 59. st. 1. toč. 1. u vezi st. 5. i primjenom čl. 293. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. U Zakonu o policiji nije izričito navedeno da se na osobe s radnim iskustvom koje se primaju na radno mjesto policijskog službenika uz obvezni probni rad u trajanju od 6 mjeseci (čl. 50. st. 1. ZP-a) primjenjuje odredba čl. 98. st. 1. ZP-a, kojom je propisano da su disciplinski sudovi u Ministarstvu unutarnjih sudova Republike Hrvatske (dalje: MUP) ustrojeni za policijske službenike i vježbenike. Unatoč izostanku izričite zakonske norme kojom bi bilo određeno da je i za osobe iz čl. 50. st. 1. ZP- a za provođenje postupka zbog povrede službene dužnosti stvarno nadležan disciplinski sud MUP- a, njegova nadležnost proizlazi iz odredbe čl. 55. st. 1. al. 4. ZP-a, kojom je propisano da osobi iz čl. 50. ZP-a i vježbeniku prestaje državna služba ako mu je u postupku pred disciplinskim sudom izrečena kazna prestanka državne službe. Shodno navedenom, u čl. 1. ZP-a propisano je da ZP uređuje osnove organizacije policije i specifičnosti radnopravnog položaja policijskih službenika u MUP-u, te da se pojedine odredbe ZP-a odnose na vježbenike i osobe koje se obrazuju za obavljanje policijskih poslova. Nadalje, različita nadležnost sudova za vježbenike i osobe koje su primljene s radnim iskustvom u policiju bila bi pravno neprihvatljiva. Naime, radi se o dvije kategorije osoba koje su s obzirom na svoj status u sličnoj poziciji: osobe u statusu policijskog vježbenika nemaju radnog iskustva niti imaju status policijskog službenika te se odgovarajućim programom pripremaju za rad kao policijski službenici (čl. 52.-54. ZP-a), a osobe s radnim iskustvom primaju se u policijsku službu uz obvezni probni rad te stječu status policijskog službenika nakon što odrade predviđeni program i ispune sve propisane uvjete (čl. 50. st. 2.-4. ZP-a). Slijedom navedenog, a opetovano ističući da je radnopravni status osoba koje se primaju u policiju s radnim iskustvom reguliran odredbama ZP-a, bilo bi i nelogično da je za policijske vježbenike nadležan disciplinski sud MUP-a, a da navedeni sud ne bi bio nadležan za osobe s radnim iskustvom koje su primljene na radno mjesto policijskog službenika uz obvezni probni rad, već da bi za njih bio nadležan Službenički sud. Presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Usž-246/18-2 od 29. ožujka 2018. godine, koja je donesena po žalbi MUP-a kao tuženika u upravnom sporu, Visoki upravni sud Republike Hrvatske poništio je presudu Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 16UsIrs-157/16-8 od 10. travnja 2017., u kojoj je bilo izraženo stajalište da je za osobe iz čl. 50. st. 1. ZP-a za provođenje postupka zbog povrede službene dužnosti nadležan Službenički sud, a ne disciplinski sud MUP-a. Ujedno je citiranom odlukom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske odbijen tužbeni zahtjev za poništenje prvostupanjskog i drugostupanjskog rješenja disciplinskog suda MUP-a od 29. 4. 2016. i 8. 7. 2016. godine. Iako je citirana presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske sasvim jasna i donesena u korist MUP-a, evidentno je da je spor oko stvarne nadležnosti disciplinskog suda MUP-a nastao radi nepostojanja izričite odredbe kojom se regulira ta nadležnost za osobe iz čl. 50. st. 1. ZP-a, pa je (buduća) novela ZP-a prilika da se navedeni nedostatak otkloni.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA