Naslov
Prehrana kasnosrednjovjekovnih elita na primjeru troškovnika zagrebačkog biskupa Osvalda Thuza iz 1481. i 1482. godine
(Late medieval Elite's Diet on the Example of the List of Expenses of the Zagreb Bishop Osvald Thuz from 1481 and 1482)

Autori
Stingl, Sebastijan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet / Odsjek za povijest

Mjesto
Zagreb

Datum
20.09

Godina
2018

Stranica
91

Mentor
Grgin, Borislav ; Azinović Bebek, Ana

Ključne riječi
prehrana ; kasni srednji vijek ; riba ; meso ; začini ; sol ; biskup Osvald Thuz ; troškovnici
(food ; late medieval time ; fish ; meat ; spices ; salt ; bishop Osvald Thuz ; list of expenses)

Sažetak
Glavni cilj rada je analiza prehrane kasnosrednjovjekovnih elita temeljem troškovnika zagrebačkog biskupa Osvalda Thuza iz 1481. i 1482. godine. Među zapisima o isplati novca obrtnicima, vojnicima i ostalim podložnicima, popisane su i svote utrošene na nabavku, primjerice, materijala potrebnog za izgradnju katedrale, tkanine, svijeća, prehrane i ostalih potrepština. Preko 10% ukupnog iznosa navedenog u biskupovim troškovnicima potrošeno je na nabavku hrane, soli, začina, vina, ali i na plaće kuharima, pekarima i jelonoši. Najviše novca utrošeno je na nabavku ribe, koju biskup učestalo konzumira, a posebno se ističe nabavka skupe jesetre povodom posjete varadinskog biskupa Jana Filipca. Zbog poveće udaljenosti od mora i zahtjevnog gorskog područja koje se morao prijeći, pretpostavljamo da je većinom kupovao riječnu ribu. Od mesa najčešće nabavlja govedinu, koju ponekad priređuje i siromašnima, a u posebnim prigodama nabavlja i male preživače, pretpostavljamo janjce, za klanje. Iako je ponajveći iznos utrošen na brigu o svinjama, poput žirenja, njihovo meso ne kupuje, ali zbog velike važnosti desetine svinja i suhomesnatih proizvoda tijekom zimskih mjeseci, te masti pri kuhanju, pretpostavljamo da je upravo svinjetinu, svježu i u vidu suhomesnatih prerađevina, biskup najviše konzumirao. Perad se spominje samo jednom, kao i povrće, voće, te orašasti plodovi. Od mliječnih proizvoda nabavlja većinom maslac, koji je njegovim kuharima, najvjerojatnije, skupa s medom, služio za pripremu slastica i kolača. Na začine, u prvom redu na papar, te na skupi šafran, biskup je potrošio nešto više od 1% iznosa zapisanog u nešto više od godinu i pol dana. Nerijetko je nabavljao i sol, pretpostavljamo morsku, po koju je rijekom slao lađare u Dubovac. Osim svinjske masti i maslaca, na posne dane, koristio je maslinovo ulje, a pio je prvenstveno vino, najvjerojatnije bijelo, koje je, poput žitarica, koje uopće ne nabavlja, dobivao desetinom, ali i posebnom vinskom daćom. U radu se nalazi i tablica s postocima analiziranih životinjskih ostataka na kasnosrednjovjekovnim arheološkim lokalitetima u Hrvatskoj, koji su pomogli pri konačnoj interpretaciji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA