Pregled bibliografske jedinice broj: 123337
Modeliranje procesa hidrodesulfurizacije smjese plinskih ulja
Modeliranje procesa hidrodesulfurizacije smjese plinskih ulja // XVIII Hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera / Zrnčević, S (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI) ; Hrvatsko kemijsko drustvo ; Hinus, 2003. (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 123337 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Modeliranje procesa hidrodesulfurizacije smjese plinskih ulja
(Modeling of Gas Oil Mixture Hydrodesulfurization Process)
Autori
Šarić, Tomislav ; Gomzi, Zoran ; Sertić-Bionda, Katica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
XVIII Hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera
/ Zrnčević, S - Zagreb : Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI) ; Hrvatsko kemijsko drustvo ; Hinus, 2003
Skup
XVIII Hrvatski skup kemičara i kemijskih inženejra
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16.02.2003. - 19.02.2003
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Hidrodesulfurizacija plinskog ulja; Procesni parametri; Matematičko modeliranje
(Hydrodesulfurization; Process parameters; Mathematical modelling)
Sažetak
Temeljni problemi proizvodnje motornih benzina i dizelskih goriva vezani su uz zahtjeve o njihovoj kakvoći, prvenstveno uz prekomjerni sadržaj sumpora i aromaskih ugljikovodika, a proizlaze iz specifičnosti tehnoloških mogućnosti prerade, temeljene na procesima fluid katalitičkog krekinga (FCC) i katalitičkog reforminga. Tako će zahtjevi za dopuštenom količinom sumpora od 2000. godine (150 mas.ppm za motorne benzine i 350 mas.ppm za dizelska goriva) biti pomaknuti na dopuštenih 50 mas.ppm za oba motorna goriva iza 2005. godine. U ovom kontekstu proces hidrodesulfurizacije ima posebnu važnost s obzirom na njegovu moguću primjenu u smislu poboljšanja značajki kako sirovina, tako i produkata navedenih procesa prerade nafte. Ova poboljšanja temelje se na uklanjanju sumpora, dušika, aromata i drugih nepoželjnih spojeva reakcijama selektivne hidrogenacije u prisutnosti Co(Ni)Mo/Al2O3 katalizatora. U ovom radu istražen je utjecaj niza reakcijskih čimbenika u procesu hidrodesulfurizacije provedenonm u eksperimentalnom reaktoru "Andreas Hoffer". Kao sirovina za hidroobradu korištena je smjesa dva plinska ulja (atmosfersko plinsko ulje i lako cikličko ulje s FCC procesa), a ispitivanja su provedena u temperaturnom području od 300 do 340 C, uz promjenjivu prostornu brzinu od 1, 0-2, 5 h-1 i tlak vodika od 40 i 65 bara te uz promjenjivi omjer vodik/sirovina od 100 do 500. Na osnovi eksperimentalnih rezultata, odnosno određenih koncentracija sumpora, provjeren je predloženi kinetički model reakcije hidrodesulfurizacije. Koristeći te rezultate simuliran je reaktor i nađene su korelacije između mijenjanih parametara i količine uklonjenog sumpora. Pokazano je da povećanjem temperature, tlaka i omjera vodik/sirovina te smanjenjem prostorne brzine raste postotak uklonjenog sumpora iz ulazne smjese. Dobiveni rezultati omogućuju predviđanje rada industrijskog reaktora s obzirom na promjenu jednog ili više procesnih parametara te tipa korištenog katalizatora.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo