Pregled bibliografske jedinice broj: 1233335
Rimske vile na hrvatskim otocima
Rimske vile na hrvatskim otocima, 2022., diplomski rad, diplomski, Odsjek za povijest umjetnosti, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1233335 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Rimske vile na hrvatskim otocima
(Roman villas on the islands of Croatia)
Autori
Anđelović, Matea
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Odsjek za povijest umjetnosti, Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
18.02
Godina
2022
Stranica
75
Mentor
Zeman, Maja
Ključne riječi
rimske vile, otoci, istočni Jadran
(Roman villas, islands of Croatia, Eastern Adriatic)
Sažetak
Definiranje pojma villa kompleksan je zadatak. Iako se u usvojenim diskusijama pojam odnosi na gospodarsko ladanjski objekt, vile su građene redovito na izabranim lokacijama, potpuno prilagođene krajoliku, u pogodnim dubokim uvalama ili na povišenim položajima na brežuljku, sa širokim vizurama prema okolnom terenu i prilazima. Rimljani su svojim vojnim intervencijama i prvom (229./228.g.pr.Kr.) i drugom (219.g.pr.Kr.) ilirskom ratu dobili prve pozicije na obalama Jadrana. Širenje rimske vlasti postupno je dovelo do uspostave Ilirika kao dijela upravnog i političkog sustava Rimskog Carstva. Julije Cezar dobio je status prokonzula Ilirika te je odmah počeo provoditi politiku romanizacije prostora dovođenjem rimskih činovnika te trgovaca u jadranska, odnosno primorska trgovačka središta. Romanizacijom Jadranskog područja došlo je do sve značajnijih i opsežnijih pothvata izgradnji rimskih vila i eksploatacije dobara. Hrvatske otoke dijelimo na otoke sjevernog Jadrana, srednjeg Jadrana te južnog Jadrana. Na području rimske Istre i Dalmacije, odnosno Jadrana mnogo je ubiciranih lokacija vila, ali vrlo malo istraženih lokaliteta. Ova iznimno zanimljiva problematika iziskuje daljnja i detaljnija istraživanja u svrhu stvaranja sveopće slike stanja rimskih vila na otocima istočne obale Jadrana.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti