Pregled bibliografske jedinice broj: 1233245
Daljinska istraživanja arheološkog krajolika na području Gorjana i Tomašanaca
Daljinska istraživanja arheološkog krajolika na području Gorjana i Tomašanaca // Znanstveno-stručni skup "Gorjani - mjesto, ljudi, identitet, baština", Gorjani, 19. — 21. listopada 2022., Programska knjižica / Dražen Živić (ur.).
Gorjani: Općina Gorjani, 2022. str. 38-38 (predavanje, recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1233245 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Daljinska istraživanja arheološkog krajolika na
području Gorjana i Tomašanaca
(Remote sensing of the archaeological landscape in
the area of Gorjani and Tomašanac)
Autori
Šošić Klindžić, Rajna ; Kalafatić, Hrvoje ; Šiljeg, Bartul
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Znanstveno-stručni skup "Gorjani - mjesto, ljudi, identitet, baština", Gorjani, 19. — 21. listopada 2022., Programska knjižica
/ Dražen Živić - Gorjani : Općina Gorjani, 2022, 38-38
Skup
Znanstveno-stručni skup "Gorjani — mjesto, ljudi, identitet, baština"
Mjesto i datum
Gorjani, Hrvatska, 19.10.2022. - 21.10.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
daljinska istraživanja ; arheološki krajolik ; Gorjani ; Tomašanaci
(remote sensing ; archaeological landscape ; Gorjani ; Tomašanaci)
Sažetak
Arheološka iskopavanja neolitičkog lokaliteta Gorjani Kremenjača započela su 2015. godine i otkriveni su ostatci kuća, jama te ulomci keramičkih posuda i kameno oruđe. Na temelju nalaza keramike i rezultata radiokarbonskog datiranja potvrđena je atribucija lokaliteta u razdoblje kasnog neolitika, odnosno sopotsku kulturu. Sopotska kultura bila je prisutna na području Slavonije krajem 6. i početkom 5. tisućljeća pr. Kr., a iako je poznat velik broj lokaliteta, o veličini naselja, unutarnjoj strukturi i organizaciji poznato je razmjerno malo jer su arheološka iskopavanja uglavnom ograničena na male površine. Međutim, suvremena daljinska istraživanja ukazala su na postojanje velikih kružnih utvrđenih naselja koja datiraju u vrijeme kasnog neolitika. Stoga se pristupilo primjeni nedestruktivnih metoda daljinskog istraživanja kako bi se stekle spoznaje o veličini i izgledu prapovijesnog naselja. Tijekom tri godine magnetometrijskom metodom snimljena je površina od 30 ha te su utvrđeni ostatci velikog utvrđenog neolitičkog naselja. Na obližnjim položajima – Gorjani Topole i Tomašanci Dubrava – utvrđeni su ostatci kružnih naselja analizom satelitskih snimaka, što su potvrdila i magnetometrijska snimanja. Daljinska istraživanja omogućuju uvid u mnogo širi prostor nego što je to moguće klasičnim metodama iskopavanja i terenskog pregleda, a pružaju i uvid u ostatke iz svih dijelova prošlosti, ne samo prapovijesti, i otvaraju mogućnost dijakronijskog istraživanja određene regije
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arheologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb,
Institut za arheologiju, Zagreb
