Naslov
Oltarne slike Ivana Krstitelja Rangera u crkvama i kapelama u Klenovniku i Donjoj Voći
(Altar-Pieces by Ivan Krstitelj Ranger in the Churches and Chapels in Klenovnik and Donja Voća)

Autori
Repanić-Braun, Mirjana

Izvornik
Radovi Instituta za povijest umjetnosti (0350-3437) 18 (1994), 18; 67-72

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Barok, 18. st., slikarstvo, Ivan Krstitelj Ranger, Klenovnik, Donja Voća
(Baroque, 18th century, painting, Ivan Krstitelj Ranger, Klenovnik, Donja Voća)

Sažetak
Najpoznatiji slikar koji je u razdoblju baroka živio i djelovao na području kontinentalne Hrvatske bez sumnje je pavlin Ivan Krstitelj Ranger koji je kasnobaroknim manirizmom - kako u zidnom, lako i štafelajnom slikarstvu - obilježio cijelu generaciju pavlinskih slikara i njihova djela sve do kraja XVIU. stoljeća. Virtuoznost njegova stila obilježena vještim kompozicijama i impostacijama likova, lakim potezima kista, svijetlim koloritom kojim usredotočuje pozornost promatrača na plasticitet forme, te karakterističnom tipologijom likova čini prepoznatljivim mnogobrojna mu atribuirana djela. Pored već poznatih, Rangeru atribuiranih tabelarnih slika, Rangeru na temelju stilske, morfološke i tipološke komparativne analize sa sigurnošću možemo pripisati šest oltarnih slika koje se nalaze u crkvama i kapelama u Donjoj Voći i Klenovniku. Sliku Nevjernog Tome s Kristom naslikao je Ivan Ranger 1736. godine za glavni oltar kapele Sv. Tome u Donjoj Voći. Kao i sva ostala djela, i tu sliku umjesto potpisom obilježio je samo njemu svojstvenim izražajnim fizionomijama i ekspresivnim gestikulacijama. Bliske voćanskoj slici u svim elementima forme su oltarne pale s prikazima Raspeća i Bogorodice s Djetetom i Sv. Elizabetom na pobočnim oltarima u dvorskoj kapeli u Klenovniku, kao i ovali s prikazima Sv. Marije Magdalene i Žalosne Bogorodice na njihovim atikama. Obilježja tih radova - tipologija gotovo krhkih likova, tjelesnost kojih grade draperije slikane s mnogo više grafizma, a manje taktilnog plasticiteta kakvog nalazimo na Rangerovim djelima nastalim 40- tih godina - govore u prilog datiranju u razdoblje između 1738. i 1739. godine. U četvrtom desetljeću nastala je i oltarna pala Sv. Ane na desnom pobočnom oltaru obližnje klenovničke župne crkve Sv. Trojstva, za opremanje koje su, kao i u dvorskoj kapeli, bili zaslužni vlasnici imanja grofovi Drašković. Osim oltarne pale s prikazom Nevjernog Tome, koja je nedavno restaurirana, sve spomenute slike su manje-više tijekom vremena nestručno popravljane, ali nijedna nije toliko uništena kao slika Sv. Martina biskupa nad glavnim oltarom župne crkve posvećene istom patronu u Donjoj Voći. Sudeći prema monumentalno koncipiranoj figuri sveca u biskupskom ornatu, koji visinom zaprema gotovo cijelu visinu kadra, a volumenom dominira slikanim prostorom, slika Sv. Martina mogla bi se svrstati među zrele Rangerove radove.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti, Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA