Pregled bibliografske jedinice broj: 1232826
Što se jelo u starim Gorjanima?
Što se jelo u starim Gorjanima? // Gorjani – mjesto, ljudi, identitet, baština
Gorjani, Hrvatska, 2022. (predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1232826 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Što se jelo u starim Gorjanima?
(What did people eat in the old Gorjani?)
Autori
Tomac, Goran ; Kolenc, Magdalena ; Korpes, Kim
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Gorjani – mjesto, ljudi, identitet, baština
Mjesto i datum
Gorjani, Hrvatska, 20.10.2022. - 21.10.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
fauna ; arheozoologija ; neolitik ; novi vijek ; stočarstvo ; strategije preživljavanja
(fauna ; archaeozoology ; Neolithic ; modern era ; husbandry ; subsistence strategies)
Sažetak
Proteklih godina na području Gorjana istraživano je nekoliko arheoloških nalazišta iz različitih razdoblja, a analize ostataka materijalne kulture značajno su upotpunile sliku o prošlosti ovoga kraja. Jedno od pitanja s kojima se stručnjaci susreću prilikom proučavanja života ljudi u prošlosti je i ono o prehrani i načinima iskorištavanja životinja. Stoga su arheozoološke analize ostataka faune s prapovijesnih lokaliteta Gorjani-Kremenjača i Gorjani-Topole te novovjekovnog lokaliteta Gorjani – kapela Sveta tri kralja od izuzetne važnosti za dobivanje odgovora na to pitanje. Istraživanja lokaliteta Kremenjača i Topole ukazala su na postojanje naselja sa složenim rasporedom nastambi, jaraka i palisada. Prema keramičkim skupovima nalaza i rezultatima radiokarbonskog datiranja utvrđeno je da su oba naselja pripadala kasnoneolitičkoj sopotskoj kulturi (kraj 6. i početak 5. tisućljeća pr. Kr.), a površinski nalazi keramike starčevačke kulture u okolici položaja Topole ukazuju i na raniju ljudsku prisutnost. Istraživanjem kapele Sveta tri kralja i njene okolice otkriveni su ostaci zidova i žbukanih podnica te drenažna jama s njene vanjske strane, a pokretni nalazi datiraju se od sredine 16. do kraja 17. stoljeća. Arheozoološka analiza s ovih lokaliteta pokazala je da je prehrambena ekonomija bila bazirana na stočarstvu, uz domaće govedo kao najzastupljeniju životinjsku vrstu, a slijede ostaci drugih domaćih životinja i divljih preživača. Cilj ovog istraživanja je dobivanje važnih saznanja o uzgoju i iskorištavanju životinja na području općine Gorjani u različitim periodima ljudske prošlosti čime će se omogućiti proučavanje promjena u zastupljenosti životinjskih vrsta, intenzitetu stočarstva te ulozi lova u prehrani nekadašnjih stanovnika ovog prostora.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arheologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
IP-2019-04-5344 - Modeliranje mreže prapovijesnih naselja u Slavoniji (MOPRENS) (Šošić Klindžić, Rajna, HRZZ - 2019-04) ( CroRIS)
Ustanove:
Veterinarski fakultet, Zagreb,
Filozofski fakultet, Zagreb