Naslov
Fake news: vjerujemo ili ne vjerujemo, ali rijetko provjerimo
(Fake news: we believe it or not, but we rarely check it)

Autori
Bilandžić, Karla ; Štimac, Helena

Izvornik
Suvremena trgovina (Zagreb) (1330-0180) 47 (2022), 2; 44-46

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
lažne vijesti, informacija, mamci na klikove
(fake news, information, clickbait)

Sažetak
Što mislite - znate li prepoznati lažnu vijest i rezonirati istinu od neistine? Prosječna se osoba svakodnevno susreće s velikim brojem informacija, komunikacijskih poruka i naslova vijesti na temelju kojih kreira stavove, mišljenja pa i ponašanja. Prema istraživanju koje je provedeno u SAD-u, 62% odraslih osoba o vijestima (novostima) se informira putem društvenih mreža , a više od 40% konkretno putem Facebooka koji je postao platforma različitih naslova koji se pojavljuju na naslovnici. Samim time, pojedinac na prvu ne bira što će mu se pojaviti na naslovnici (zbog algoritma, oglasa, preferencija, aktivnosti prijatelja i sl.), a što ne pa nailazi na različite izvore - one provjerene koje inače smatra pouzdanima i na one neprovjerene, web stranice i portale koji često ne iznose objektivne činjenice već subjektivna stajališta i nerijetko teorije zavjere. No, ne treba misliti da su lažne vijesti nastale pojavom društvenih mreža. One su postojale oduvijek, ali je razvoj brzine razmjene informacija utjecao na njihovo viralno širenje. Lažne vijesti samo su jedan od tzv. informacijskih poremećaja, a koji još postoje, kako ih prepoznati i kako oni u konačnici utječu na pojedince pročitajte u nastavku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA