Naslov
Hipertenzivna kriza - činimo li dovoljno?
(Hypertensive crisis - are we doing enough?)

Autori
Jug, Juraj ; Prkačin, Ingrid

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik radova kongres XI. forum porodične/obiteljske medicine / - , 2022, 22-22

Skup
11. Forum porodične/obiteljske medicine

Mjesto i datum
Mostar, Bosna i Hercegovina, 18.11.2022. - 20.11.2022

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Arterijska hipertenzija, Hipertenzivna kriza, Hitno stanje
(Arterial hypertension, Hypertensive crisis, Emergency)

Sažetak
Uvod. Hipertenzivna kriza (HK) definirana je tlakom >180mmHg i/ili >120mmHg te nastaje kao posljedica utjecaja humoralnih vazokonstriktora, često uz neadekvatnu adherenciju ili neodgovarajuću antihipertenzivnu terapiju. Nema jasnih smjernica za akutno zbrinjavanje HK te je cilj rada usporediti svojstva bolesnika s HK s hipertenzivnim bolesnicima koji bez HK i provjeriti učinkovitost urapidila u zbrinjavanju HK naspram ACEi+CCB (antagoniste kalcijskih kanala). Metode. U presječno istraživanje od 2021. do 2022. godine uključeno je 199 hipertenzivnih bolesnika (141 bez HK [69 muškaraca i 72 žene] te 58 s HK [34 muškarca i 24 žene]) bez komorbiditeta iz ordinacije obiteljske medicine te hitne internističke klinike KB Merkur. Svim ispitanicima učinjeni su kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka (KMAT), EKG, oscilometrijsko mjerenje brzine pulsnog vala (PWV) te laboratorijske pretrage (kalij, kreatinin, urati, glukoza, lipidogram). Arterijska hipertenzija definirana je prosječnim vrijednostima tlaka >130/80mmHg izmjerenim KMAT-om dužim od 21h ili uzimanjem antihipertenzivne terapije, dok je HK definirana tlakom >180 i/ili 120mmHg u >5 odvojenih mjerenja KMAT-om. Statistička obrada učinjena Studentovim t-testom te Mann-Whitney U testom u programu Statistica v12. Rezultati. Muškarci s HK bili su mlađi od žena (median 52 vs. 62god, p=0, 013) te su imali više vrijednosti pulsa (median 78 vs. 74/min, p=0, 033), urata (median 417 vs. 298umol/L, p=0, 004) i triglicerida (median 2, 1 vs 1, 4mmol/L, p=0, 031). Nisu uočene razlike u drugim parametrima između spolova. Bolesnici s HK bili su liječeni: 14 ACEi+CCB, 8 CCB, 3 nitratima, 38 urapidilom te opservirani kroz 120-180 minuta. Najveći pad sistoličkog tlaka, iako statistički neznačajan, zabilježen je u skupini liječenoj ACEi + CCB (34 vs. 26mmHg s urapidilom ; p=0, 139). U odnosu na hipertoničare bez HK, bolesnici s HK imali su značajno više prosječne vrijednosti pulsa (76 vs. 72/min ; p=0, 008), glukoze natašte (6, 6 vs. 5, 5mmol/L ; p<0, 001), LDL kolesterola (4, 0 vs. 3, 6mmol/L ; p=0, 033), urata (383 vs. 343mmol/L ; p=0, 022), indeksa tjelesne mase (30, 4 vs. 28, 5kg/m2 ; p=0, 013) i PWV (9, 6 vs. 8, 5m/s ; p<0, 001). Zaključak. Hipertoničari s HK imali su značajno više vrijednosti rizičnih čimbenika za razvoj ateroskleroze (naročito muškarci) te viši kardiovaskularni rizik u odnosu na hipertoničare bez HK. Primjena urapidila u HK nije se pokazala uspješnijom u odnosu na ACEi+CCB. Potrebne su studije na većem broju bolesnika kako bi se potvrdile navedene tvrdnje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA