Naslov
Cerebralna lateralizacija i efikasnost izvođenja pokreta
(Cerebral lateralization and efficiency of movement execution)

Autori
Reić Ercegovac, Ina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Filozofski fakultet u Zagrebu

Mjesto
Zagreb

Datum
24.06

Godina
2003

Stranica
80+prilog

Mentor
Manenica, Ilija

Ključne riječi
lateralizacija; dominantnost ruke; motorni programi; unibrahijalni i bibrahijalni pokreti; vrijeme odluke; preciznost; brzina.
(cerebral lateralization; handness; motor programmes; unibrachial and bibrachial movements; decision time; movement speed and accuracy)

Sažetak
Dosadašnja istraživanja o utjecaju cerebralne lateralizacije i /ili dominantnosti ruke na motornu kontrolu i efikasnost motornog programiranja nisu dala jednoznačne rezultate jer neki rezultati ukazuju na važniju ulogu lijeve hemisfere za te funkcije, a neki na važniju ulogu desne hemisfere. Neka istraživanja su pokazala i da je uloga obiju hemisfera podjednaka, ali za različite aspekte motorne kontrole, pa se ističe veća uloga desne hemisfere u programiranju i iniciranju pokreta (donošenju odluke), te veća uloga lijeve hemisfere u samoj reprodukciji pokreta. Ipak, većina istraživanja sugerira da se centar za izvođenje pokreta kod većine (dešnjaka) nalazi u lijevoj hemisferi, te da je više bihemisferalno lociran kod ljevaka. Shodno tome, u istraživanje se krenulo od pretpostavke da će se efikasnost izvođenja pokreta (vrijeme izvođenja, brzina, vrijeme odluke, preciznost) razlikovati kod ljevaka za lijevu ruku i kod dešnjaka za desnu ruku. Osim toga, zbog spomenute bihemisferalne lokacije centra za programiranje pokreta kod ljevaka, pretpostavljalo se da će ljevaci biti efikasniji u simultanom izvođenju bibrahijalnih pokreta u odnosu na ljevake. Nadalje, jedan od ciljeva istraživanja bio je i provjeriti da li se spacijalni aspekti pokreta (amplituda, smjer izvođenja i simetričnost) različito odražavaju na efikasnost izvođenja kod ljevaka i dešnjaka. Uzorak je bio sastavljen od skupine ljevaka i dešnjaka, odabranih na temelju rezultata koje su postigli na adaptiranom Upitniku o dominantnosti ruke (Anett, 1998). U ispitivanju je korišten sustav za kinesteziometriju na kojem su ispitanici izvodili uvježbane pokrete podlakticom, bez vidne kontrole. Pokreti su se razlikovali po složenosti, tj. smjeru izvođenja, amplitudi, načinu izvođenja i sl., a ukupno su ispitanici izvodili 32 različita pokreta u serijama od deset pokušaja. Rezultati su pokazali da postoje razlike između ljevaka i dešnjaka u efikasnosti programiranja i izvođenja različitih pokreta, koje se mogu pripisati efektima lateralizacije. Ljevaci su bili efikasniji u izvođenju većine unibrahijalnih pokreta, i s obzirom na preciznost i vrijeme izvođenja, dok kod bibrahijalnih pokreta rezultati nisu tako jednoznačni. Naime, ljevaci su efikasniji u bibrahijalnoj koordinaciji, ali samo ako se uzmu u obzir vremenske karakteristike pokreta (ukupno vrijeme, vrijeme odluke i brzina), dok se s obzirom na preciznost izvođenja ljevaci i dešnjaci značajno ne razlikuju. Od ostalih nezavisnih varijabli, najprominentnijom se pokazala složenost pokreta, tj. vrsta izvođenja pokreta &#8211 ; ; unibrahijalni, bibrahijalni asimetrični i bibrahijalni simetrični. Ova je varijabla imala efekta na sve zavisne varijable, pa, kao što se i očekivalo, rezultati su pokazali da su ispitanici efikasniji pri izvođenju unibrahijalnih pokreta nego bibrahijalnih. Između efikasnosti izvođenja simetričnih i asimetričnih pokreta postoje neke razlike, ali nisu jednoznačne. Naime, i vrijeme odluke i ukupno vrijeme izvođenja pokreta su kraći pri izvođenju simetričnih pokreta, kod svih ispitanika, ali rezultati za preciznost su pokazali da ipak postoje razlike, pa su kod dešnjaka dobivena najveća odstupanja za unibrahijalne pokrete, a manja za bibrahijalne, dok kod ljevaka uopće nije bilo efekata vrste pokreta na preciznost. Za razliku od vrste pokreta, sami smjer izvođenja (ventralno-lateralno, lateralno-ventralno) nije imao izraženijeg efekta na niti jednu zavisnu varijablu, dok je amplituda pokreta utjecala na preciznost izvođenja pokreta, ali ne i na vrijeme odluke.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA