Pregled bibliografske jedinice broj: 123236
Utjecaj tzv. cirkadijurnog stresa na promjene rezidualnog mentalnog kapaciteta
Utjecaj tzv. cirkadijurnog stresa na promjene rezidualnog mentalnog kapaciteta, 2003., doktorska disertacija, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb
CROSBI ID: 123236 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj tzv. cirkadijurnog stresa na promjene rezidualnog mentalnog kapaciteta
(Effects of circadian stress on changes in the residual mental capacity)
Autori
Gregov, Ljiljana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Filozofski fakultet u Zagrebu
Mjesto
Zagreb
Datum
15.07
Godina
2003
Stranica
140
Mentor
Manenica, Ilija
Ključne riječi
cirkadijurni stres; rezidualni mentalni kapacitet; srčani parametri; delta faza EEG-a
(circadian stress; residual mental capacity; cardiac parameters; delta phase of EEG)
Sažetak
S ciljem ispitvanja cirkadijurnih oscilacija rezidualnog mentalnog kapaciteta, Ljiljana Gregov je provela složeno istraživanje, gdje je u kontroliranim laboratorijskim uvjetima pratila kovarijacije promjena općeg funkcionalnog stanja organizma i kapaciteta sustava za procesiranje informacija. Znanstveni doprinos njenog rada prvenstveno je u novom metodologijskom pristupu ispitivanja mentalnog opterećenja, odnosno rezidualnog mentalnog kapaciteta. Uz zavisne varijable koje su subjektivne po prirodi (procjena razine aktivacije, procjena težine zadataka), korištene su i objektivno mjerljive varijable, kao što su parametri učinka u primarnom i sekundarnom zadatku, te parametri veličine i varijabiliteta srčanih R-R intervala. S ciljem razlikovanja efekata cirkadijurnog stresa od interindividualnih razlika u parametrima srčane aktivnosti u stanju mirovanja, kao novina, upotrebljeni su parametri tzv. delta faze EEG-a (duboki san) kao referenične vrijednosti za određivanje stvarne veličine efekata stresa. U delta fazi EEG-a, de facto, su svi ispitanici izjednačeni, što se pokazalo daleko pouzdanijim od uobičajenog korištenja refereničnih vrijednosti srčane aktivnosti u stanju relaksacije. Konačno, rezultati ovog rada su pokazali da se neki efekti cirkadijurnog stresa mogu jedino identificirati i interpretirati na osnovi promjena parametara srčane aktivnosti, dok se efekti nekih drugih stresora, koji su povezani s načinom rada (slobodni i nametnuti radni ritam), više manifestiraju na doživljajnom, nego na fiziološkom planu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija