Pregled bibliografske jedinice broj: 1232272
Budi odgovoran, ostani doma! Značenje doma za mlade Vukovarce u vremenu pandemije COVID-19
Budi odgovoran, ostani doma! Značenje doma za mlade Vukovarce u vremenu pandemije COVID-19 // Sociologija i prostor, 60 (2) (2022), 224; 319-340 doi:.org/10.5673/sip.60.2.5 (recenziran, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1232272 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Budi odgovoran, ostani doma! Značenje doma za mlade
Vukovarce u vremenu pandemije COVID-19
(Be Responsible, Stay at Home! Significance of Home
for the Youth of Vukovar
during the COVID-19 Pandemic)
Autori
Žanić, Mateo ; Bendra, Ivana ; Milanković, Ines
Izvornik
Sociologija i prostor (1846-5226) 60 (2)
(2022), 224;
319-340
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
dom, stanovanje, mladi, Vukovar, pregovaranje inverzije stvarnosti, pandemija COVID-19, kvalitativno istraživanje.
(Home, housing, youth, Vukovar, reality inversion negotiations, COVID-19 pandemic, qualitative research.)
Sažetak
Uslijed pojave pandemije bolesti COVID-19 te uvođenja brojnih mjera kojima se ograničava kretanje istraživanje odnosa stanovanja i doma dobilo je dodatno na značaju. U ovom radu se, stoga, na primjeru mladih iz Vukovara nastojalo odgovoriti na pitanja što mladima znači dom te kako je pandemija utjecala na načine korištenja stambenog objekta. Istraživanje je provedeno polustrukturiranim intervjuima u kojima je sudjelovalo ukupno dvadeset ispitanika u dobi od 18 do 30 godina. Provedena tematska analiza polučila je razvijanje ukupno dviju tema: Opći stav prema stanovanju i Transformacije stanovanja uslijed pojave pandemije COVID-19. Rezultati pokazuju da istraživana populacija dom prvenstveno povezuje s vlasničkim odnosima, društvenim odnosima te osjećajima. Ukratko, mladima je važno imati nešto svoje, osamostaliti se od roditelja te osjećati sigurnost. Također, pokazuju da je pojava pandemije na različite načine utjecala na to kako se mladi koriste objektima u kojima stanuju. Razlike su dolazile do izražaja kako u korištenju slobodnog vremena, tako i u odnosima spram ukućana te u odnosu prema radnim navikama i obavezama. Navedene promjene obuhvaćene su konceptom pregovaranja inverzije stvarnosti kojim ukazujemo na prestrukturiranje aktivnosti koje su se obavljale unutar i izvan stambenog objekta. Zaključujemo da razmatranje transformacija upotrebe stambenog objekta značajno doprinosi razumijevanju načina na koje su se mladi suočili s mjerama ograničavanja slobodnog kretanja, ali i pandemijom općenito.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Sociologija, Interdisciplinarne društvene znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus