Pregled bibliografske jedinice broj: 1232002
Nikakav katikizis, nego silna nebuloza: Ujevićeva neman Dostojevski
Nikakav katikizis, nego silna nebuloza: Ujevićeva neman Dostojevski // A(tra)kcija Ujević: avangarda, angažman i revolucija u delu Tina Ujevića / Jović, Bojan ; Čolak, Bojan (ur.).
Beograd: Institut za književnost i umetnost u Beogradu, 2022. str. 277-291 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1232002 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nikakav katikizis, nego silna nebuloza: Ujevićeva
neman Dostojevski
(No catechism, but a stupendous nebulous concept:
Ujević and his
monster Dostoevsky)
Autori
Brlek, Tomislav ; Vidić, Adrijana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
A(tra)kcija Ujević: avangarda, angažman i revolucija u delu Tina Ujevića
/ Jović, Bojan ; Čolak, Bojan - Beograd : Institut za književnost i umetnost u Beogradu, 2022, 277-291
ISBN
978-86-7095-293-5
Skup
A(tra)kcija Ujević: avangarda, angažman i revolucija u delu Tina Ujevića
Mjesto i datum
Beograd, Srbija, 31.05.2018. - 01.06.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Dostojevski ; poetika ; Bahtin ; prijevod
(Dostoevsky ; poetics ; Bakhtin ; translation)
Sažetak
Premda je to u književnopovijesnoj recepciji tek sporadično uočavano, Ujević se u esejima višekratno osvrtao na Dostojevskog i opetovano posezao za djelom Fjodora Groznog ili Nemani Dostojevskog kao važnim orijentirom pri razmatranju problematike književnog stvaranja, napose pak u južnoslavenskom kontekstu. Ta je trajna zaokupljenost proizlazila iz uvida kako je Dostojevski pokazao „da pored klasičkoga tipa revolucionara postoji i romantički tip, kao što pored inteligenata naučnoga obrazovanja postoji inteligencija književnoga obrazovanja“ time što je ideju uzeo „kao predmet umjetničkog prikaza“. Otprilike u isto vrijeme ista zapažanja iznosi Bahtin navodeći kako je za daljnji razvoj Dostojevskog kao „umjetnika ideje“ osobito važna rana pripovijest „Hozjajka“, koju će i Joseph Frank odrediti kao dalekosežnu najavu njegove romaneskne poetike. U tom smislu nipošto nije nevažno to što je Ujević 1921. za Modernu biblioteku S. B. Cvijanovića pod naslovom „Mlada žena“ preveo upravo to djelo, dok činjenicu da je do toga prijevoda naročito držao valja sagledavati i u svjetlu njegova razumijevanja Dostojevskog uopće, koje se u brojnim izravnim i neizravnim razmatranjima nedvojbeno pokazuje kao načelno blisko bahtinovskom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb,
Sveučilište u Zadru
