Naslov
Prenaponi na regulacijskim transformatorima 66.7 MVA u postrojenju elektrolize Kombinata Aluminij u Mostaru
(Overvoltages in Power Transformers 66.7 MVA with On-Load Voltage Regulation in Mostar Aluminium Factory)

Autori
Kelemen, Tomislav

Izvornik
Končar - Institut za elektrotehniku d.d., INDOK odjel, E01A5803

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat/studija

Godina
1997

Ključne riječi
transformator; sklopni prenaponi
(transformer; switching overvoltages)

Sažetak
Prilikom ponovnog puštanja u pogon postrojenja elektrolize u kombinatu ALUMINIJ - Mostar u kolovozu 1997. dogodili su se, već prvog radnog dana, prilikom iskapčanja postrojenja novim SF6 prekidačima na strani 220 kV, preskoci na zaštitnim rogovima provodnih izolatora 220 kV. Ti preskoci su bili popraćeni unutarnjim probojima u regulacijskim transformatorima u području premještača na niženaponskoj (NN) strani, a signalizirali su u prvom stupnju i Buchholz releji iznad preklopke i na cijevi prema konzervatoru. Tehnologija rada elektrolize zahtijeva konstantnu istosmjernu struju iznosa 140 kA. Ćelije se, jedna po jedna, najprije predgrijavaju i pritom troše oko 420 kW po ćeliji, a zatim startaju i tada troše oko 630 kW po ćeliji. Pogon elektrolize ima ukupno 256 ćelija od kojih se za početak uključila jedna četvrtina i to tako da se jedna od 64 ćelije predgrijava a 63 su premoštene. Tada je djelatna potrošnja najniža i shodno tome najniži je i napon na sekundaru trofaznih regulacijskih transformatora 220/5,25-48,43 kV, nazivne snage 66.7 MVA. U tim su uvjetima regulacijski transformatori slabo i izrazito induktivno opterećeni. Visok udio induktivne snage nastaje zbog visokog omjera transformacije u tim uvjetima, pa se rasipni induktiviteti ispravljačkih transformatora i odgovarajući induktiviteti transduktora na njihovoj NN strani preslikavaju na višenaponsku (VN) stranu regulacijskih transformatora kao visoki induktiviteti. Novi jednokomorni SF6 prekidači ugrađeni na 220 kV strani ispred 3 od ukupno 4 paralelne grupe transformatora očito imaju veću struju rezanja od četvrtog dvokomornog prekidača, jedinog koji tijekom rata nije oštećen. Kako se s vremenom uključivalo sve više ćelija, postupno se podizao napon na sekundaru regulacijskih transformatora, smanjivao se njihov omjer transformacije i preslikani rasipni induktiviteti ispravljačkih transformatora i induktiviteti transduktora, viđeni sa VN strane regulacijskih transformatora postupno su se smanjivali. Preskoci su se ponovili nekoliko puta tijekom prvih deset dana rada ali prilikom isključenja nakon dvadesetak dana, više se nisu dešavali. U tom vremenu djelatna snaga je narasla sa 3 na 17 MW, a jalova od 30 na 45 MVAr. Na osnovi prikupljenih informacija i raspoloživih podataka procijenjeni su parametri nadomjesnog kruga postrojenja elektrolize i provedeno matematičko modeliranje pojava na temelju čega je procijenjena i struja rezanja. Ocijenjeno je da je prag unutrašnjih izbijanja u regulacijskim transformatorima, reduciran na istu naponsku stranu transformatora, niži od proradnog napona iskrišta za koji je procijenjeno da iznosi oko 520 kV tjemenih. Iako se više ne očekuju vanjski preskoci na zaštitnim rogovima (pretpostavlja se da će se broj uključenih ćelija samo povećavati), predloženo je uključivanje po jednog standardnog veznog kondenzatora kapaciteta 4.4 nF između VN priključaka regulacijskih transformatora i zemlje, čime bi se smanjili sklopni prenaponi na obje strane regulacijskih transformatora, tako da ni u slučaju ponavljanja uvjeta kakvi su bili prvog dana rada ne bi trebalo očekivati preskoke.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Elektrotehnika

POVEZANOST RADA