Pregled bibliografske jedinice broj: 1231799
Prilog poznavanju prirodne obnove šuma u NP Mljet nakon požara
Prilog poznavanju prirodne obnove šuma u NP Mljet nakon požara // Vatrogastvo i upravljanje požarima, VI (2016), 2; 6-58 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1231799 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prilog poznavanju prirodne obnove šuma u NP Mljet
nakon požara
(Contribution to the natural regeneration of forests in the Mljet national park after the fire)
Autori
Španjol, Željko ; Rosavec, Roman ; Vučetić, Marko ; Nodilo, Jakov ; Gašparović, Ivana
Izvornik
Vatrogastvo i upravljanje požarima (1848-347X) VI
(2016), 2;
6-58
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Mljet, prirodna obnova, požari
(Mljet, natural regeneration, fires)
Sažetak
Nacionalni park Mljet, naše prvo zaštićeno morsko područje, zauzima zapadnu trećinu otoka u obuhvatu od gotovo 5400 ha zaštićenog kopna i okolnog mora. Zaštićen je 1960. godine zbog svoje prirodne kulturne baštine, sa šumama hrasta crnike (Quercus ilex L.) i alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) kao temeljnim fenomenom. Cilj istraživanja, a time i metoda postavljanja pokusnih ploha je utvrditi kakvo je stanje istraživanih šumskih sasto- jina: broj stabala, temeljnica, volumen, stanje ponika, pomlatka i stanje vegetacije na plohama gdje se šumska vegetacija razvila prirodnom sukcesijom nakon požara i usporedno sa stanjem šumske vegetacije na kontrolnim plohama koje su dio ostataka šumske sastojine koje nije zahvatio požar. U svim istraživanim područjima nije bilo izvođenje nikakvih uzgojnih radova. Na osnovu ostvarenih rezultata koji su postignuti u protupožarnoj zaštiti u NP Mljet i vidljivih statističkih trendova nameće se jasna koncepcija zaštite šuma od požara u NP Mljet. Istraživanja u radu su pokazala da su se površine koje su tijekom posljednja četiri destljeća stradale u požaru potpuno obnovile prirodnom sukcesijom, zadržale svoja vegetacijska i floristička obilježja, a time i biološku i ekološku stabilnost i raznolikost. Jedino što bi se, sukladno zakonskoj zaštiti, trebali obaviti minimalni, ali dovoljni uzgojni radovi na njezi i čišćenju, kako izgorenih stabala tako i u kasnijoj fazi mlade sastojine. Sve to se provodi u svrhu veće preventivne zaštite šuma od fitopatogenih organizama i požara, boljeg razvoja sasto- jine te ljepše slike ovog prirodnog krajobraza.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geofizika, Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Državni hidrometeorološki zavod,
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije