Pregled bibliografske jedinice broj: 1231675
Agroklimatski atlas Hrvatske u razdoblju 1991.-2020. povodom 70 godina osnutka agrometeorološke službe u DMHZ-u
Agroklimatski atlas Hrvatske u razdoblju 1991.-2020. povodom 70 godina osnutka agrometeorološke službe u DMHZ-u. Zagreb: Državni hidrometeorološki zavod, 2021 (atlas)
CROSBI ID: 1231675 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Agroklimatski atlas Hrvatske u razdoblju 1991.-2020. povodom 70 godina osnutka agrometeorološke službe u DMHZ-u
(Agroclimatic atlas of Croatia in the period 1991-2020. on the occasion of the 70th anniversary of the founding of the agrometeorological service in DMHZ)
Autori
Vučetić, Višnjica ; Anić, Mislav
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, atlas, znanstvena
Izdavač
Državni hidrometeorološki zavod
Grad
Zagreb
Godina
2021
Stranica
241
ISBN
978-953-7526-06-1
Ključne riječi
povijest agrometeorologije, agroklimatski indeksi, temperatura tla, komponente vodne ravnoteže, indeks meteorološke opasnosti od šumskih požara (FWI)
(history of agrometeorology, agroclimatic indices, soil temperature, water balance components, fire weather index (FWI))
Sažetak
Agroklimatski atlas Hrvatske u razdoblju 1991.–2020. sastoji se od šest poglavlja koji je prikazan u tiskanom obliku. U prvom uvodnom poglavlju dan je kratak povijesni pregled agrometeorologije od prapočetaka pa do moderne agrometeorologije s posebnim naglaskom na razvoj agrometeorologije u Državnom hidrometeorološkom zavodu. Za 109 analiziranih meteoroloških postaja dane su geografske koordinate i nadmorska visina u tablici i njihov položaj na karti Hrvatske. Drugo poglavlje odnosi se na specifične agroklimatske indekse koji se baziraju na temperaturi zraka. To su temperaturne sume za različite temperaturne pragove od -5 °C do 25 °C, Huglinov heliotermalni indeks i indeks hladnih noći u rujnu za vinovu lozu, maksimalna duljina trajanja hladnih razdoblja za minimalnu dnevnu temperaturu zraka ispod -5°C i 0°C te vrućih razdoblja za maksimalnu dnevnu temperaturu zraka iznad 30 °C i 32 °C kao i prvi i posljednji srednji datumi s minimalnom dnevnom temperaturom zraka ispod 0 °C. U tablicama prikazane su dnevne minimalne temperature zraka na 5 cm iznad tla te prvi i posljednji srednji datumi sa snježnim pokrivačem većim od 1 cm. Treće poglavlje analizira temperature tla na dubinama 2, 5, 10 i 20 cm kao što su srednja godišnja i mjesečna temperatura tla za siječanj, travanj, srpanj i listopad. Također je dan prostorni prikaz maksimalnog trajanja hladnih razdoblja u tlu na dubinama 5 i 20 cm kada je minimalna terminska temperatura tla ispod 0 °C i vrućih razdoblja kada je maksimalna terminska temperatura tla iznad 30 °C. Svi ti parametri su navedeni u tablicama, a mjesečne sezonske i godišnje vrijednosti temperature tla su dane do dubine od 100 cm. U tom poglavlju opisan je i toplinski režim tla te način mjerenja temperature tla do dubine od 100 cm kao i maksimalna dubina smrzavanja na određenim meteorološkim postajama. U četvrtom poglavlju obrađene su komponente vodne ravnoteže (potencijalna i stvarna evapotranspiracija, sadržaj vode u tlu, gubitak vode iz tla, procjeđivanje i otjecanje) za mjesec, sezonu, vegetacijsko razdoblje i godinu u tablicama, a na kartama za vegetacijsko razdoblje i godinu. Primijenjen je Palmerov model koji je detaljno opisan. Prikazane su i prostorne raspodjele maksimalnog trajanja sušnog razdoblja ako je dnevna količina oborine ispod 1, 5 i 10 mm kao i kišnog razdoblja ako je dnevna količina oborine iznad 1, 5 i 10 mm. Peto poglavlje prikazuje različite meteorološke indekse važne za razumijevanje nastanka i širenja požara raslinja koji se određuju iz kanadskog modela Fire Weather Index (FWI), a prikazane su osnovne formule toga modela. Za procjenu je FWI potrebno prvo odrediti pokazatelje vlažnosti finog, srednje krupnog i krupnog goriva iz kojih se određuje indeks ukupnog mrtvog goriva na tlu. Za FWI važan je i indeks početnog širenja vatre i na kraju se procjenjuje mjesečna i sezonska žestina. Spomenuti su indeksi prikazani na kartama i u tablicama kao i sušna razdoblja ako je dnevna količina oborine ispod 0.5, 1.5 i 2.7 mm što ovisi o vrsti goriva. U posljednjem je šestom poglavlju objašnjena metoda prostorne interpolacije za koju je korišten program R, a karte su nacrtane primjenom Geografskoga informacijskog sustava (GIS). Mjere uspješnosti modela prikazane su u tablici i najbolje predviđanje modela je za agroklimatske parametre određene iz temperature zraka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geofizika
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Državni hidrometeorološki zavod