Pregled bibliografske jedinice broj: 1231648
Hermeneutička bit filozofije
Hermeneutička bit filozofije // Hermes & Psiha. Mogućnosti tumačenja duše / Volarević, Martina (ur.).
Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2022. str. 18-18 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1231648 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hermeneutička bit filozofije
(Hermeneutic Essence of Philosophy)
Autori
Pešić, Boško
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Hermes & Psiha. Mogućnosti tumačenja duše
/ Volarević, Martina - Osijek : Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2022, 18-18
ISBN
978-953-314-172-5
Skup
Međunarodni znanstveni skup: Hermes & Psiha - Mogućnosti tumačenja duše
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 16.11.2022. - 17.11.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Filozofija ; hermeneutika ; Gadamer ; Dilthey ; Husserl
(Philosophy ; hermeneutics ; Gadamer ; Dilthey ; Husserl)
Sažetak
Nema dvojbe da to što čovjek kao biće ima sposobnost mišljenja i govora višestruko određuje njegovu filozofiju. Drugim riječima, koliko se ono općeljudsko kao originarna danost kroz filozofijsku povijest uspjelo usprkos svim različitostima promisliti i kao promišljenost izgovoriti, toliko se dala razabrati i pojedinačna smislenost čovjekove egzistencije. U ovom izlaganju težište se, dakle, stavlja na one pristupe u filozofskoj baštini kojima se živost njena nasljeđa uspostavlja kao povijesni način razumijevanja istine. Uvezivanje takvih vremenu (ne)primjerenih djelovanja filozofije u međusobni odnos odgovara onome što je Dilthey nazvao „djelatni sklop” (Wirkungszusammenhang), tek iz kojega progovara pak zbilja svekolikog svjetsko-povijesnog događanja. Samim time, izlaganje polazi od pretpostavke da to što se s filozofijom otkriva kroz njeno nepregledno eidetsko područje upućuje na potrebu za jednom uporabljivom hermeneutikom koja u osnovi eksplicitnim može učiniti ono što se u tumačenom implicitno krilo. O tome se posebice radi u samorazumijevanju filozofije. Naime, u svim navratima kada se filozofija u svojoj povijesti uspjela djelatno ujediniti kroz tumačenje, razumijevanje i, ne naposljetku, jezik, istodobno se u toj jedinstvenosti pojavila i njena hermeneutička bit. Stoga temeljno pitanje kako je moguće razumijevanje ne označava samo načine misaone pokretljivosti filozofije već udara na cjelinu svijeta koliko se ona uopće može ispostaviti obuhvatno i univerzalno.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
Napomena
There is no doubt that the fact that man as a
being has the ability to think and speak
determines his philosophy in multiple ways. In
other words, individual meaningfulness of human
existence could be discerned to the extent to
which what is universally human as originary
giveness throughout philosophical history managed,
despite all the differences, to be thought through
and to be articulated as thoughtfulness. In this
presentation, the focus is, therefore, on those
approaches in the philosophical heritage that
establish the liveliness of its legacy as a
historical way of understanding truth. The linking
of such time-(in)appropriate activities of
philosophy into a mutual relationship corresponds
to what Dilthey called the "productive nexus or
system" (Wirkungszusammenhang), from which the
reality of all world-historical happening speaks.
The presentation thus starts from the assumption
that what is revealed with philosophy through its
vast eidetic area points to the need for a usable
hermeneutic that can basically make explicit what
is hidden implicitly in the interpreted. This is
especially the case in the self-understanding of
philosophy. Namely, on all the occasions when
philosophy in its history succeeded in actively
uniting itself through interpretation,
understanding and, not least, language, its
hermeneutic essence appeared at the same time in
this uniqueness. Hence, the fundamental question
of how understanding is possible does not only
indicate the modes of thought mobility of
philosophy, but strikes at the whole of the world
as much as it can be made out comprehensively and
universally.