Naslov
Hrvatski jezik u Južnoj Americi – jučer, danas, sutra
(The Croatian Language in South America - yesterday, today, tomorrow)

Autori
Franić, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Knjiga sažetaka: II. Međunarodni znanstveno- stručni skup Migracijski procesi između Hrvatske i Južne Amerike Prema transnacionalnom i transdisciplinarnom polju proučavanja // Libro de resumenes: II Encuentro Internacional Científico-Profesional Procesos migratorios entre Croacia y América del Sur, Hacia un campo de estudios transnacional y transdisciplinar / Luchetti, M. F. ; Perić Kaselj, M. - Zagreb : Institut za migracije i narodnosti ; Fakultet hrvatskih studija, 2022, 44-46

ISBN
978-953-6028-57-3

Skup
2. međunarodni znanstveno-stručni skup Migracijski procesi između Hrvatske i Južne Amerike: prema transnacionalnom i transdisciplinarnom polju proučavanja

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.02.2022. - 17.02.2022

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
hrvatski jezik, međujezični dodiri, španjolski jezik, nasljedni jezici, jezični korpus, korpus govornoga jezika
(Croatian Language, Languages in Contact, Spanish Language, Heritage Languages, Languages Corpus, Spoken Language Corpus)

Sažetak
Cilj je ovoga rada utvrditi stanje istraženosti, osobito izradbe opisa govora hrvatskih iseljenika u Južnoj Americi. Jezična je slika ondje vrlo zanimljiva – u nekoliko iseljeničkih valova Hrvati su doseljavali iz različitih krajeva Hrvatske pa su tako čuvali i u obiteljskome krugu prenosili materinske govore. Pokušat ćemo utvrditi kako ti govori bili istraženi jučer, kako su istraženi danas te kakve su perspektive istraživanja za sutra. Jučer. Mnoga su istraživanja iz različitih perspektiva, najčešće povijesne, migracijske ili etnološke, uz temu identiteta obrađivala i status hrvatskoga jezika. Sredinom 2000-ih otvara se perspektiva hrvatskoga kao nasljednoga jezika i kao bitne odrednice identiteta. Danas: U proteklom desetljeću jačaju istraživanja hrvatskoga kao nasljednoga jezika, osobito istraživanja o ovladavanju hrvatskim u hispanofonom kontekstu. Otvara se prostor za istraživanje povijesti iseljavanja Hrvata u Brazil. Unatoč porastu istraživanja i širenju tematskih područja na sam jezik, osobito nedostaju temeljiti lingvistički opisi govora hrvatskih iseljenika: istraživanja iz perspektive dodirnoga jezikoslovlja (dodiri hrvatskih govora sa španjolskim i portugalskim, promjene pod njihovim utjecajem), potom lingvističke geografije i dijalektologije (očuvana obilježja materinskih govora). Sutra. Široka primjena jezičnih tehnologija trebala bi potaknuti izradbu jezičnih korpusa. Za to valja pokrenuti kapitalne nacionalne istraživačke projekte i okupiti stručnjake. Osobito je potrebno izgraditi govorni korpus (usporediv s francuskim Corpus de la parole) koji bi obuhvaćao reprezentativan niz digitalnih zvučnih (i video) zapisa govornika, s odabranih punktova (gradova i mjesta) u kojima diljem zemalja Južne Amerike žive Hrvati. Takvi bi se zapisi nanijeli na digitalne geografske karte, transkribirali i učinili dostupnima znanstvenoj i široj javnosti. Govori hrvatskih iseljenika u Južnoj Americi dio su jedinstvenoga i neodvojiva korpusa hrvatskoga jezika i kao takvi se žurno moraju početi istraživati. Slična su istraživanja provedena za hrvatski jezik u Australiji (Hlavac 2000), čime je hrvatski jezik u situacijama jezičnoga dodira i kao nasljedni jezik uvršten u kapitalna djela o jezicima u kontaktu i o nasljednim jezicima (npr. Polinsky 2018 ; Thomason 2001).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA