Pregled bibliografske jedinice broj: 1231524
NOVO DOBA INFLACIJE – UZROCI, RAZVOJ, PERSPEKTIVE I DJELOVANJE MONETARNE POLITIKE
NOVO DOBA INFLACIJE – UZROCI, RAZVOJ, PERSPEKTIVE I DJELOVANJE MONETARNE POLITIKE // Zbornik radova 56. jesenskog savjetovanja „Računovodstvo, revizija i porezi u praksi“ / Vuko, T. (ur.).
Split: Udruga računovođa i financijskih djelatnika Split, 2022. str. 49-68 (predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 1231524 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
NOVO DOBA INFLACIJE – UZROCI, RAZVOJ,
PERSPEKTIVE I DJELOVANJE MONETARNE POLITIKE
(THE NEW AGE OF INFLATION - CAUSES, DEVELOPMENT,
PERSPECTIVES AND REACTION OF MONETARY POLICY)
Autori
Visković, Josip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Zbornik radova 56. jesenskog savjetovanja „Računovodstvo, revizija i porezi u praksi“
/ Vuko, T. - Split : Udruga računovođa i financijskih djelatnika Split, 2022, 49-68
ISBN
978-953-97788-9-5
Skup
56. jesensko savjetovanje: Računovodstvo, revizija i porezi u praksi
Mjesto i datum
Brela, Hrvatska, 27.10.2022. - 29.10.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
inflacija, uzroci, monetarna politika
(inflation, causes, monetary policy)
Sažetak
Godišnja stopa inflacije nastavila je svoj uzlazni trend te je u kolovozu u Republici Hrvatskoj zabilježen vrhunac od 12, 3 %. Riječ je stopi koja nije zabilježena od razdoblja Domovinskog rata i Stabilizacijskog programa 1993. godine. Slična kretanja zabilježena su i u drugim zemljama Europske unije odnosno eurozone (10, 1 %), SAD-a (8, 3 %), ali i širom svijeta. Postavlja se pitanje treba li biti zabrinut, koliko dugo mogu trajati inflacijski pritisci i što donosi budućnost. Stoga je nužno identificirati uzroke ovakvih stopa inflacije, analizirati kretanje i karakteristike te detektirati mogućnosti djelovanja ekonomskih politika, prije svega monetarne, u cilju izbjegavanja negativnih posljedica inflacije. Što se tiče uzroka inflacije u Europi mogu se povezati s dva osnovna šoka. Prvi šok bila je pandemija uzrokovana virusom COVID-19 koja je dovela do krize opskrbnih lanaca te koja je bila popraćena ekspanzivnom fiskalnom i monetarnom politikom. Drugi šok bio je rat u Ukrajini, koji je uzrokovao izniman porast cijena energenata i hrane, te produbio krizu uskih grla. Pored toga pogoršao je povjerenje potrošača i poduzeća usporavajući gospodarsku aktivnost te šireći neizvjesnost. Uz spomenuta dva osnovna šoka vrijedi spomenuti i statistički doprinos inflaciji – niska baza iz prethodne godine ; ali i atmosferski - loša godina za pojedine vrste usjeva, kao i duga razdoblja suše. Dakle, uzroci su jako složeni i primarno su troškovnog karaktera, što u situaciji nedovoljno oporavljenog gospodarstva Europske unije, čini situaciju jako složenom i kompleksnom za rješavanjem. Ipak središnja banka i u takvim okolnostima ima mandat i obvezu stabiliziranja inflacije i inflacijskih očekivanja postupnim i odlučnim podizanjem kamatnih stopa, čak i po cijenu recesije. Pri tome će uspjeh takve politike ovisiti i o daljnjem razvoju situacije u Ukrajini, ali i kretanjima u SAD-u.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
