Naslov
Raspodjela oborine pri prolazu hladnih fronti u Hrvatskoj
(Distribution of precipitation during the passage of cold fronts in Croatia)

Autori
Brebrić, Višnjica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
06.07

Godina
1981

Stranica
55

Mentor
Penzar, Ivan

Ključne riječi
hladna fronta, oborina, Hrvatska
(cold front, precipitation, Croatia)

Sažetak
Ovim istraživanjem je obuhvaćeno je 10-godišnje razdoblje (1960-1969) kako bi broj podataka bio što pouzdaniji. Odabrano je 149 hladnih fronti koje su prošle iznad Hrvatske u mjesecima svibanj, lipanj i srpanj. Pokazano je da je broj fronti podjednako zastupljen u svibnju i lipnju, a nešto manje u srpnju. Najčešći smjer dolaska fronti je bio NW, a N, W i SW su zastupljeni znatno manje. Zbog velikog broja podataka je izračunata srednja količina oborine za pojedine smjerove dolaska fronti. Zatim su izvlačene izohijete svakih 5 mm i iz tih karata se zaključivalo o prosječnoj količini oborine za Hrvatsku. Pokazalo se je da prodori hladnog zraka sa sjevera daju relativno male srednje količine oborine. Realnija se situacija se dobiva kad se promatra oborina pojedinačno za svaku frontu jer se u tom slučaju radilo o manjem broju fronti. Najveći broj fronti dolazi s NW, ali one ne daju i najveću količinu kiše. Pokazalo se da najobilnije količine oborine padaju pri prodorima hladnog zraka s W i SW. Općenito gledajući količina oborine se smanjuje prema jugu jer se jedan dio fronti ne uspije prebaciti preko visokih planina, ili ako se prebace gube na intenzitetu. Isto tako se količina oborine smanjuje idući prema istoku Hrvatske zbog transformacije maritimne zračne mase u kontinentalnu zračnu masu. Zbog orografskog utjecaja u prosjeku maksimalne količine oborine nalaze se u Gorskom kotaru.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geofizika

POVEZANOST RADA