Pregled bibliografske jedinice broj: 1231258
Monitoring koncentracije radona u Šparožnoj pećini
Monitoring koncentracije radona u Šparožnoj pećini // Skup speleologa Hrvatske - Zbornik sažetaka / Kuharić, Nikolina ; Motočić, Krešimir ; Paar, Dalibor (ur.).
Samobor: Udruga Breganja, Speleološki klub Samobor, 2022. (poster, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1231258 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Monitoring koncentracije radona u Šparožnoj pećini
(Radon monitoring in Šparožna cave)
Autori
Šumonja, Branko ; Čargonja, Marija ; Mekterović, Darko ; Mance, Diana ; Žauhar, Gordana ; Trinajstić, Nina ; Kukuljan, Lovel ; Brčić, Vlatko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Skup speleologa Hrvatske - Zbornik sažetaka
/ Kuharić, Nikolina ; Motočić, Krešimir ; Paar, Dalibor - Samobor : Udruga Breganja, Speleološki klub Samobor, 2022
Skup
Skup speleologa Hrvatske 2022
Mjesto i datum
Samobor, Hrvatska, 04.11.2022. - 06.11.2022
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
radon, speleološki objekti, praćenje stanja
(radon, caves, monitoring)
Sažetak
U Šparožnoj pećini pored Rijeke postavljen je uređaj za mjerenje koncentracije radona na period od godinu dana. Radon je radioaktivni plin koji nastaje kao produkt serije raspada uranija iz minerala u stijenama. Osim direktnog oslobađanjem iz stijene, može se pratiti njegov transport kroz pore i pukotine u stijenama ili podzemnim vodama. Speleološke objekte često karakterizira morfologija koja prati rasjedne zone, pojavu podzemnih voda i pojačano otapanje stijena uslijed erozije i korozije. Zbog ovih svojstva moguće je zabilježiti prisutnost radona u mjerljivim koncentracijama unutar speleoloških objekata. Šparožna pećina predstavlja morfološki zanimljiv speleološki objekt s glavnim horizontalnim kanalom i nekoliko sporednih kanala poligonske duljine 607 m, te dubine od 112 m. Osim impozantnih dimenzija objekt se nalazi u potresno aktivnom području okolice Rijeke te je razvijen duž nekoliko glavnih pukotina i potencijalnih rasjednih zona. Zbog ovog je posebno zanimljiva mogućnost usporedbe seizmičke aktivnosti i koncentracije radona, na čiju vezu upućuju neka druga znanstvena istraživanja. Špilja se ujedno nalazi i u blizini planinarske šetnice s koje se veliki broj posjetitelja zaputi u posjet špilji, iako nije turistički uređena. Zbog značajnog broja posjetitelja samo praćenje koncentracija radona pokazalo se neophodnim za daljnje postupke u cilju upravljanja speleološkim objektom. Povišene koncentracije radona i duže izlaganje njima može dovesti do pojave oboljenja kod ljudi. Krajem 2021. u objekt je postavljen je uređaj za mjerenje koncentracije radona na period od jedne godine. Tijekom ovog perioda preliminarni podatci su pokazali u zimskom periodu (od prosinca do travnja) prosječne vrijednosti od 600 Bq/m3, te maksimalne vrijednosti u ljetnom periodu (od svibnja do kolovoza) preko 30 000 Bq/m3. Dobivene vrijednosti u ljetnom periodu prelaze preporučene koncentracije te se smatraju povišenima. Uzimajući u obzir snažniju fizičku aktivnost tijekom boravka u špilji i mjerene koncentracije izračunato je da se u periodima s povišenom koncentracijom ne bi trebalo boraviti u špilji dulje od 71 sat u mjesec dana. Mjerni uređaj je postavljen u jednom sporednom kanalu sa slabijom cirkulacijom te je moguće da su vrijednosti više nego u ostatku objekta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Fizika, Geologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka,
Hrvatski geološki institut,
Sveučilište u Rijeci - Odjel za fiziku
Profili:
Vlatko Brčić
(autor)
Nina Trinajstić
(autor)
Diana Mance
(autor)
Marija Čargonja
(autor)
Darko Mekterović
(autor)
Gordana Žauhar
(autor)