Pregled bibliografske jedinice broj: 1231208
Fenomen gledateljstva i moć pogleda
Fenomen gledateljstva i moć pogleda // 5. međunarodni znanstveni skup Europski realiteti - Moć
Osijek, Hrvatska, 2022. str. 1-2 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1231208 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Fenomen gledateljstva i moć pogleda
(Spectator phenomenon ant the power of the gaze)
Autori
Skender, Lana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
5. međunarodni znanstveni skup Europski realiteti - Moć
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 25.03.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
gledateljstvo, promatrač, relativistička percepcija, skopički režimi, teorija pogleda /
(observer, relativistic perception, scopic regimes, spectatorship, theory of gaze)
Sažetak
Cilj rada je istražiti relevantne spoznaje u području filozofije, psihologije, teorije umjetnosti i vizualne kulture koje se bave fenomenom promatrača. U tekstu se daje pregled teorija koje se bave činom promatranja slike i prezentiraju korijeni relativističkog pristupa percepciji karakteristični za teoriju pogleda. Gledateljstvo se istražuje kroz kompleksne odnose između autora, djela, promatrača i okoline, koji uvjetuju pogled te se razmatraju načini na koje se slikom posreduju društveni i kulturološki obrasci. U ovakvom pristupu interes više nije primarno usmjeren na vizualni objekt, nego na vizualnost, kompleksan sklop uvjeta u kojima se stvara, promatra i interpretira umjetničko djelo. Pri istraživanju povijesti relativističkog pristupa percepciji u obzir se uzimaju: percepcija i njena fiziološka i kulturološka uvjetovanost, implicitnost promatrača u estetici recepcije, psihoanalitičke teorije o konstituiranju subjekta pogledom, feminističke teorije voajerizma i muškog pogleda, teorije o tehnološkoj i kulturološkoj uvjetovanosti skopičkih režima, kulturalna povijest pogleda te politika pogleda koja gledanju pristupa kao posjedovanju moći. Analiza teorije pokazuje da je uloga tijela kao mehanizma koji opaža prisutna još u naturalističkom pristupu opažanju, ali je izbjegavana zbog svoje subjektivnosti i relativnosti. Teorija pogleda, iako nastaje šezdesetih godina 20. stoljeća, svoje korijene vuče iz hermeneutike povijesti umjetnosti i estetike recepcije koja se afirmirala u književnosti. Kulturološka određenost pogleda, njegova ovisnost o društvenim normama i tehnološkim uvjetima medija, pokazuje da je naše viđenje umjetnosti i vizualnog svijeta naučeno što otvara prostore prihvaćanju i drugih pogleda kao jednako vrijednih.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti, Znanost o umjetnosti