Naslov
Povratak prognanika u Vukovar i hrvatsko Podunavlje tijekom i nakon mirne reinteracije
(Return of Displaced Persons to Vukovar and Croatian Danube Region during and after Peaceful Reintegration)

Autori
Filko, Ana ; Holjevac Tuković, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Herojski Vukovar 2. knjiga

Urednik/ci
Nazor, Ante ; Bičanić, Ante

Izdavač
Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti CROATICA

Grad
Zagreb : Vukovar

Godina
2022

Raspon stranica
143-171

ISBN
978-953-49752-2-0

Ključne riječi
Domovinski rat, Vukovar, prognanici, povratnici, mirna reintegracija, hrvatsko Podunavlje
(Homeland War, Vukovar, displaced persons, peaceful reintegration, Croatian Danube region)

Sažetak
Povratak prognanika protjeranih iz njihovih domova na ranije okupiranome području RH postavljen je kao prioritetni cilj Vlade Republike Hrvatske od oslobađanja spomenutog područja poslije uspješno provedenih VRO Bljesak i Oluja, a isto tako povratak prognanika bio je u središtu složenoga procesa mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja. Sama realizacija povratka omogućena je potpisivanjem Temeljnog sporazuma o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu te kasnije implementacijom procesa mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja na temelju Rezolucije Vijeća sigurnosti 1037 o uspostavi Prijelazne uprave UN-a za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem (UNTAES). Upravo je navedena Prijelazna uprava imala obvezu osigurati mogućnost povratka prognanika i izbjeglica u njihove domove te uspostavu normalnog djelovanja javnih institucija na tom području. Pri realizaciji povratka prognanika pojavile su se različite prepreke od kojih su tri bile ključne. Prva prepreka bila je financijske naravi jer su obnova i povratak zahtijevali velika novčana sredstva iz državnog proračuna, uzevši u obzir činjenicu kako je glavnina obnove u RH provedena državnim sredstvima, a u znatno manjoj mjeri uz pomoć sredstava međunarodnih čimbenika. Drugom se preprekom pokazala spora obnova stambenih objekata poradi složenog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Naime, u razdoblju okupacije u stambene objekte protjeranih Hrvata naseljene su osobe srpske narodnosti uglavnom s područja zapadne Slavonije i Bosne i Hercegovine. Treća je prepreka bila socijalno-psihološke naravi i odnosila se na opterećenost prognanika teškim i bolnim uspomenama na ratna događanja iz 1991. i suočavanje s nekadašnjim susjedima, pripadnicima srpske nacionalne manjine, koji su sudjelovali u pobuni i oružanoj agresiji na Vukovar i RH te propitivanje je li moguć suživot s njima u budućnosti. Upravo je potonja prepreka u najvećoj mjeri opterećivala povratak prognanika u njihove domove i odnosila se na uspostavu stabilnog društva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA