Naslov
PLAN UPRAVLJANJA SVJETSKIM DOBROM UNESCO-A „STARIM GRADOM DUBROVNIKOM“
(MANAGEMENT PLAN OF THE UNESCO WORLD SITE "OLD CITY OF DUBROVNIK")

Autori
Čaldarović, Ognjen ; Vukić, Jana ; Klempić Bogadi, Sanja et al.

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat/studija

Godina
2021

Ključne riječi
plan upravljanja, Dubrovnik, UNESCO
(management plan, Dubrovnik, UNESCO)

Sažetak
Dubrovnik, grad na južnom dijelu hrvatske obale Jadrana, stoljećima je očuvao karakter urbane cjeline iznimne baštinske vrijednosti. Stari grad u Dubrovniku, kao svjetsko dobro, primjer je dobro očuvanog planiranog srednjovjekovnog grada, jedinstvenog urbanog područja s povijesnom jezgrom koja je okružena gradskim zidinama na obali i padinama brda Srđ. Prostor svjetskog dobra obuhvaća povijesnu jezgru, manje dijelove predgrađa Ploče i Pile te otok Lokrum. Obližnji otok Lokrum zaštićen je kao posebni rezervat šumske vegetacije s povijesnim samostanskim i fortifikacijskim cjelinama te je dio ekološke mreže NATURA 2000. Zajedno s okruženjem, svjetsko dobro u Dubrovniku čini integralnu cjelinu, a različite komponente doprinose ukupnom značaju mjesta. Svjetsko dobro u Dubrovniku je živući dio cijelog urbaniziranog prostora. Grad je simbol hrvatske kulture, tradicije i izvanrednih dostignuća na području urbanizma, arhitekture, likovne umjetnosti, književnosti. Brigom njegovih stanovnika, očuvani su i preneseni običaji stanovništva od srednjega vijeka i renesanse do danas. Smješten na jugu Dalmacije, Dubrovnik je administrativno središte Dubrovačko-neretvanske županije i jedno od najvažnijih povijesno- turističkih središta Hrvatske. Međutim, izvješća UNESCO-a i ICOMOS-a, ukazuju na probleme uzrokovane prekomjernim razvojem turizma i vezanih usluga, povećanjem troškova života i gentrifikacijom, a što u konačnici smanjuje kvalitetu života lokalnom stanovništvu te ugrožava status svjetskog dobra. Problemi su evidentirani i u načinu i opsegu izgradnje u urbaniziranom prostoru, sužavanju javnog prostora, smanjenju javnih zelenih površina i zagušenju prometne infrastrukture. Posljedično navedenome, usklađivanje prioriteta razvoja i integriranje održivih principa razvoja jedna je od važnih tema Plana upravljanja. Kao i u mnogim zapadnoeuropskim gradovima, sustav upravljanja karakteriziraju složeni odnosi između različitih dionika. Kada je riječ o urbanim prostorima, kao što je to slučaj sa svjetskim dobrom u Dubrovniku, vlasništvo nad dijelovima dobra i njihova namjena su krucijalni elementi. U prostoru se nalazi više vlasnika objekata unutar svjetskog dobra koji, uz javna tijela, imaju značajan utjecaj na način na koji se dobro koristi u smislu njegove namjene, a samim time imaju i izravan utjecaj na javne aspekte kulturnog dobra. Stoga je važno da vlasnici budu uključeni u procese donošenja odluka koji se tiču namjene i funkcionalnog otiska njihovog vlasništva na ukupno stanje i razvoj svjetskog dobra. Uključivanje lokalne zajednice i civilnog sektora u upravljanje svjetskim dobrom pruža mogućnost za razmjenu informacija i znanja, razvijanje kolektivne odgovornosti, kao i za dobivanje njihove potpore za aktivnosti zaštite i unaprjeđenja vrijednosti svjetskog dobra. Grad u zidinama treba i dalje biti urbano središte iz kojeg proizlazi identitet grada, koje senzibilizira kompletnu lokalnu zajednicu da poštuje i čuva Grad kao svoju baštinu, kao dio svojstvenog identiteta zajednice jer samo tako će oni moći biti ti koji će tu baštinu čuvati i proslijediti novim generacijama. Iz tog razloga, primaran fokus ovog Plana upravljanja stavljen je na očuvanje „živog grada“ i razvoj adekvatne upravljačke strukture. Plan upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a „Starim gradom Dubrovnikom“ prvi je plan upravljanja za svjetsko dobro u Dubrovniku (i prvi takve vrste u Republici Hrvatskoj). Prvi Plan upravljanja predstavlja temelj daljnjim procesima usmjeravanja sljedećih generacija planova i samog načina upravljanja svjetskim dobrom. Potreba izrade Plana upravljanja osnovni je preduvjet za adekvatno upravljanje svih svjetskih dobara. Pitanje izrade Plana upravljanja proizašlo je iz uputa Odbora svjetske baštine i reaktivne misije UNESCO-ICOMOS 2015. godine. Predviđena je izrada Plana nosivog kapaciteta za područje svjetskog dobra, što je uključeno u proces provedbe Plana upravljanja. Sukladno uputama, proširena je kontaktna zona kako bi se pružila učinkovita zaštita izvanrednih univerzalnih vrijednosti (OUV - outstanding universal value) koje potvrđuju status svjetskog dobra. Slijedom navedenog, utvrđena je potreba za učinkovitim sustavom koordiniranog upravljanja svjetskim dobrom. Kao dio pripreme Plana upravljanja i budućeg sustava upravljanja, proveden je opsežan participativan proces. Svrha procesa bila je identificirati i utvrditi problematična pitanja i njihova potencijalna rješenja zajedno s lokalnom zajednicom i brojnim dionicima. Ovaj Plan upravljanja uvelike se oslanja na rezultate participativnog procesa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Sociologija, Demografija

POVEZANOST RADA