Naslov
Metode za ocjenu sadržaja I potreba za trajnim usavršavanjem u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
(Methods for evaluating contents and needs in continuing education in primary health care)

Autori
Pavleković, Gordana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Mjesto
Zagreb, Hrvatska

Datum
20.05

Godina
1991

Stranica
207

Mentor
Jakšić, Želimir

Ključne riječi
sadržaji i potrebe u trajnom usavršavanju, primarna zdravstvena zaštita
(contents and needs in continuing medical education, primary health care,)

Sažetak
Razvoj medicinskih znanosti, promjene u zdravstvenoj politici i inovacije u obrazovanju, posljednjih su desetljeća doveli do povećanog interesa za trajnim usavršavanjem zdravstvenih radnika. Iako iskustva kod nas I u svijetu pokazuju da je važnost trajnog usavršavanja prepoznata, interes i preduvjeti za organizirano provođenje postoje, a metode i oblici su dijelom razrađeni, u praksi prevladava nezadovoljstvo zbog relativnog neuspjeha u obuhvatu i efektu. Cilj istraživanja bio je razraditi i primijeniti metode prikupljanja mišljenja i prijedloga zdravstvenih radnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti o potrebama i sadržajima u trajnom usavršavanju, utvrditi čimbenike koji na to utječu te njihove zahtjeve usporediti s dokumentima i postojećim organiziranim programima. U istraživanju su primijenjene različite metode i uzorci. Zahtjevi i mišljenja zdravstvenih radnika prikupljeni su od 239 ispitanika – koordinatora trajnog usavršavanja u PZZ uz pomoć video i kompjutorske tehnologije iz 199 jedinica PZZ u RH, i to primjenom upitnika sa slobodnim odgovorom, upitnika s ponuđenim sadržajima te usaglašavanjem individualnih prijedloga u nominalnoj grupi. Ispitanici- koordinatori trajnog usavršavanja bili su većinom liječnici (60%), zatim medicinske sestre (13%), farmaceuti i stomatolozi (14%) te radnici u zdravstvu bez osnovnog obrazovanja iz medicine (pravnici, psiholozi – 13%). Dodatno je učinjeno prigodno ispitivanje na međunarodnoj izložbi „Medicina i tehnika“ u Zagrebu (42 ispitanika) kada su prikupljena i mišljenja 21 direktora domova zdravlja i medicinskih centara u Hrvatskoj. Rezultati su uspoređeni s Programom mjera zdravatvene zaštite u RH, tečajevima trajnog usavršavanja koje organizira Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te sadržajima programa koje provode interesne grupe – Akademija Zbora liječnika Hrvatske, Udruženje liječnika opće medicine Jugoslavije i Edukacijski multimedijski centar (EMC) u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja pokazuju da zaposleni u PZZ predlažu sadržaje koji slijede svakodnevnu praksu. Ispitanici-koordinatori dali su 826 različita zahtjeva, od kojih se na prvom mjestu nalazi potreba za trajnim usavršavanjem uopće i unaprjeđenje uvjeta rada. Najveći broj predloženih sadržaja edukacije odnosio se na rad s kroničarima (10%). Slijede zatim timski rad, hitna stanja i hitne intervencije (8-9%). Oko 6% svih prijedloga odnosio se na zdravstveni odgoj, zaštitu vulnerabilnih grupa te vještinu dijagnostike. Kućno liječenje, odnos zdravstveni radnik-pacijent te preventivni rad u zajednici nalazili su se na pretposljednjem mjestu (3-4% svih prijedloga), a na zadnjem mjestu su medicinska dokumentacija (2%) i epidemiološke teme (1%). Slični rezultati su dobiveni ispitivanjem drugih skupina ispitanika. U svojim zahtjevima svi su više okrenuti sebi i profesiji nego li postupcima u programima rada s pojedincem i zajednicom, a u 44% prijedloga, on se podudarao s osobnim stručnim interesom ispitanika. Osobne karakteristike (zprofil zanimanja i dob) te područje gdje rade utjecali su na iskazane potrebe. Rezultati istraživanja su također pokazali da je najjača povezanost između onoga što zdravstveni radnici traže i onog što su od njih očekuje prema Programu mjera zdravstvene zaštite. Intenzitet povezanosti slabiji je s ponuđenim programima i sadržajima koje daje Udruženje liječnika, Akademija Zbora liječnika i EMC), a najslabiji s onim što organizira Medicinski fakultet u Zagrebu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA