Naslov
"Bijednici“. O izbjeglicama na hrvatskom području tijekom Drugoga svjetskog rata
("Wretches". About refugees in Croatian territory during the Second World War)

Autori
Karakaš Obradov, Marica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Migracije na rubu Europe: trendovi, politike i izazovi/Migration on the Edge of Europe: Trends, Policies, and Challenges

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 29-30. 09. 2022

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
Drugi svjetski rat, izbjeglice, Slavonija i Srijem, prehrana, bolesti
(Second World War, refugees, Slavonija and Srijem, nutrition, diseases)

Sažetak
Najbrojnije skupine izbjeglica na hrvatskom području tijekom Drugoga svjetskog rata bile su iz Bosne i Hercegovine te iz Like i iz Dalmacije. Ponajviše su njihova odredišta bila Slavonija i Srijem, područja koja su mogla prehraniti svoje stanovništva te proizvesti i viškove hrane. Izbjeglice su dolazile organizirano s područja zahvaćenih oružanim borbama, ali je bilo i onih koji su stizali samoinicijativno, u potrazi za hranom i, uvjetno rečeno, mirom. Većina ih je dolazila slabo odjevena i obuvena, te neuhranjena i lošeg zdravstvenog stanja. Planovi o izbjeglicama kao radnoj snazi za poljoprivredne radove, posebice sjetvu i vršidbu žitarica, samo su se dijelom mogli ostvariti jer su djeca i starci bili najbrojnije izbjeglice. Jedan od većih izbjegličkih valova činio je i dio prisilno iseljenog stanovništva s Kozare koje su vlasti djelom naseljavale u sela s pravoslavnim stanovništvom. Za izbjeglo muslimansko stanovništvo koje je dolazilo iz brdskih bosanskih područja i teško se privikavalo na ravnicu, osobito močvarna područja, problema je predstavljala i prehrana u kojoj je prevladava svinjetina. Dolazak velikog broja izbjeglica u kratkom razdoblju bio je veliki izazov za lokalne vlasti zbog nedostatka prikladnog smještaja, a problemi su pratili i opskrbu hranom, odjećom i obućom. Zdravstvena briga također je bila iznimno važna jer su izbjeglice bolovale od zaraznih bolesti. Zbog ušljivosti tifus pjegavac bio je velika prijetnja, a obolijevali su i od trbušnog tifusa, dizenterije i svraba. Kada su prilike dopuštale, izbjeglice su još tijekom rata vraćane u „stari kraj“ gdje su zatekli razrušene kuće i zapuštena polja, a stoka koju su posjedovali više im nije bila na raspolaganju. Kraj rata na području Slavonije dočekao je veliki broj izbjeglica, a dio ih se, većinom oni koji su bili s hrvatskog područja, mogao do kraja 1945. vratiti u zavičaja. Znatan broj izbjeglica iz Bosne zadržao se u Slavoniji do proljeća 1946. godine dok se nisu stvorili uvjeti za njihov povratak.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA