Naslov
Tvorba imenica u ranom jezičnom razvoju na temelju podataka za jedno dijete iz Hrvatskog korpusa dječjeg jezika
(Acquisition of noun formation based on data from one child from the Croatian Corpus of Child Language)

Autori
Kuna, Zrinka

Izvornik
Suvremena lingvistika (0586-0296) 48 (2022), 93; 85-104

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
jezični razvoj, usvajanje jezika, tvorba imenica, derivacijska morfologija, hrvatski jezik
(language development, language acquisition, noun formation, derivational morphology, , Croatia)

Sažetak
Istraživanja usvajanja derivacijske morfologije pokazala su da se tijek i brzina procesa usvajanja mogu razlikovati u tipološki različitim jezicima (Clark 2001, 2014 ; Haman i sur. 2009). Derivacijska morfologija u kontekstu usvajanja hrvatskog jezika donedavno se nije puno istraživala, izuzev usvajanja umanjenica (Palmović 2007, Kuvač i Palmović 2001), ali u zadnje se vrijeme primjećuje porast interesa za ovo područje. Cilj ovog istraživanja je na temelju studije slučaja proučiti tvorbu imenica u ranom jezičnom razvoju u hrvatskom jeziku te odgovoriti na pitanja: a) kada i koliko se u analiziranim podacima pojavljuju prve tvorenice, b) koji su tvorbeni načini zastupljeni, c) razlikuje li se čestotonost sufiksa u analiziranim podacima s čestotnošću u općem hrvatskom, d) kojim značenjskim skupinama tvorenice pripadaju. Rezultati istraživanja temelje se na proučavanju govora djevojčice Antonije koji je transkribiran i nalazi se u Hrvatskom korpusu dječjeg jezika (Kovačević 2002). Djevojčica je snimana u dobi od 1 ; 3 do 2 ; 8. Tvorenice su bilježene i kodirane u programu IBM SPSS Statistics 22 te je napravljena frekvencijska analiza. Rezultati analize pokazuju da je djevojčica proizvela 164 obličnice i 511 pojavnica. Prvu deriviranu imenicu proizvela je u dobi od 1 ; 5. U tvorbi imenica pojavljuju se svi tvorbeni načini osim prefiksalne tvorbe, a većina tvorenica nastala je sufiksalnom tvorbom i odnosi se na umanjenice. Djevojčica je proizvela ukupno 34 sufiksa u različitim značenjima, a najčešće proizvedeni jesu –ica, –ić, –a, –ek. Najčešći sufiksi u Antonijinu govoru razlikuju se od najčešćih sufiksa u hrvatskom jeziku (Filko 2020) jer djevojčica proizvodi imenice u značenjskim skupinama različito od odraslih govornika. Ovo istraživanje može poslužiti kao temelj za buduće pretpostavke i istraživanja usvajanja derivacijske morfologije, primjerice za istraživanje razvoja morfološke svjesnosti za određene sufikse koji se pojavljuju u analiziranim podacima.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA