Naslov
Demografski aspekt doseljavanja u Hrvatsku 2011.-2019.
(Demographic aspect of immigration to Croatia (2011 - 2019))

Autori
Pokos, Nenad ; Pokos, Juraj

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država. Svezak III - Povijesni i suvremeni aspekti migracija

Urednik/ci
Perić Kaselj, Marina

Izdavač
Institut za migracije i narodnosti (IMIN)

Grad
Zagreb

Godina
2022

Raspon stranica
618-638

ISBN
978-953-6028-63-4

Ključne riječi
doseljavanje, demografija, stanovništvo, Hrvatska
(immigration, demography, population, Croatia)

Sažetak
Republika Hrvatska u prethodnom desetljeću bilježila je konstantan brojčani porast doseljenih stanovnika pa je tako 2019. iz inozemstva doselilo ukupno 37 726 stanovnika što je čak 342, 1 % više od broja doseljenika iz 2011. godine. Osim toga, među doseljenima znatno se povećao udio stranaca koji su 2011. činili 44, 6 % svih doseljenika, a 2019. već 73, 8 % njihovog ukupnog broja. Cilj rada je analizirati do kakvih promjena je došlo u doseljavanju prema ishodišnim zemljama i to u ukupnom broju doseljenih te pogotovo kod stranih državljana. Također se razmatra doseljavanje po odredišnim županijama te promjene u dobnoj strukturi doseljenika. Tako se kod broja stranih doseljenika prema zemlji podrijetla uočava kako je iz Bosne i Hercegovine te Srbije svih promatranih godina doselilo najviše stranaca, ali posljednje dvije promatrane godine naglo je povećano useljavanje stranaca iz Kosova, Sjeverne Makedonije i Albanije. Iz tih zemalja, primjerice 2017. godine, doselilo je svega 6, 6 %, a 2019. već 22, 6 % svih doseljenih stranaca. Indikativan je i porast broja doseljenih stranaca iz azijskih zemlja čime se udio doseljenika s tog kontinenta povećao sa 6, 3 % (2011.) na 10, 7 % (2019.). Analizirajući udio doseljenih stranaca u ukupnom broju doseljenih po županijama 2018. i 2019. proizlazi da su najveći udio činili u gospodarski najrazvijenijim županijama gdje je i najveća ponuda radnih mjesta: Istarskoj (85, 7 % svih doseljenih), Varaždinskoj (81, 8 %), Primorsko- goranskoj (78, 0 %), Krapinsko-zagorskoj (75, 1 %), Gradu Zagrebu (75, 0 %) i Međimurskoj (74, 8 %). Do velikih promjena došlo je i u strukturi doseljenika po dobi jer su 2011. doseljenici u radno najaktivnijoj dobi, tj. oni između 20 i 49 godina, činili 55, 8 %, a 2019. već 73, 2 % svih doseljenika. Također je znatno povećan i udio muškaraca među doseljenima koji su 2011. činili 49, 8 %, a 2019. čak 77, 3 % svih doseljenika u Hrvatsku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija, Geografija

POVEZANOST RADA