Pregled bibliografske jedinice broj: 1230542
Kontinuiteti i diskontinuiteti na vizualno- umjetničkoj sceni u Hrvatskoj tijekom 1990-ih i 2000-ih: uloga Sorosevih organizacija
Kontinuiteti i diskontinuiteti na vizualno- umjetničkoj sceni u Hrvatskoj tijekom 1990-ih i 2000-ih: uloga Sorosevih organizacija // 5. kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti: raspored i knjiga sažetaka / Sekelj, Sanja ; Plosnić Škarić, Ana (ur.).
Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2022. str. 67-67 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1230542 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kontinuiteti i diskontinuiteti na vizualno-
umjetničkoj sceni u Hrvatskoj tijekom 1990-ih i
2000-ih: uloga Sorosevih organizacija
(Continuities and Discontinuities in the Croatian
Visual Arts Scene in the 1990s and 2000s: the role
of Soros' organizations)
Autori
Sekelj, Sanja ; Tonković, Željka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
5. kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti: raspored i knjiga sažetaka
/ Sekelj, Sanja ; Plosnić Škarić, Ana - Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 2022, 67-67
ISBN
978-953-373-013-4
Skup
5. kongres povjesničara umjetnosti Hrvatske
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.11.2022. - 12.11.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
devedesete, digitalna povijest umjetnosti, kvalitativna analiza, mrežna analiza, SCCA, Soros
(1990s, digital art history, network analysis, qualitative analysis, SCCA, Soros)
Sažetak
Fokusirajući se na razdoblje od 1994. do 2006., ovo istraživanje o Sorosevoj zakladi i njezinim spin- offovima primjenjuje mješovite metode u svrhu izučavanja strukture vizualno-umjetničke scene u Hrvatskoj, kao i pozicije koju su unutar nje zauzimale Soroseve organizacije. Temeljeći se na kvantitativnoj analizi mrežnih vizualizacija i kvalitativnoj strukturalnoj analizi narativnih intervjua – teorijski uokvirenih kroz pojmove polja, mreže i kompleksnosti – istraživanje premješta fokus s pitanja što su Soroseve organizacije trebale biti na to što su zaista bile u određenom prostoru i vremenu. Analiza ističe različite strategije i trajektorije Sorosevih organizacija u Hrvatskoj. Pokazuje da su tijekom 1990-ih uglavnom odigrale funkciju održavanja kontinuiteta, dok su se prave strukturne promjene na sceni, barem djelomično pod utjecajem Sorosevih organizacija, dogodile tek nakon 1999. s nastankom nezavisne kulturne scene.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Povijest umjetnosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb,
Sveučilište u Zadru