Naslov
Što predviđa generativnu brigu i generativno djelovanje u starijoj odrasloj dobi?
(What predicts generative concern and generative action in older adulthood?)

Autori
Maurović, Boris ; Kuterovac Jagodić, Gordana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Psihologija u promociji cjeloživotnog razvoja, otključavanju potencijala i jačanju otpornosti pojedinca i zajednice. Knjiga sažetaka 29. godišnje konferencije hrvatskih psihologa. / Kuterovac Jagodić, Gordana ; Ambrosi-Randić, Neala ; Nakić Radoš, Sandra ; Smojver-Ažić, Sanja - Zagreb : Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2022, 169-169

ISBN
978-953-49429-3-2

Skup
29. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Psihologija u promociji cjeloživotnog razvoja, otključavanju potencijala i jačanju otpornosti pojedinca i zajednice

Mjesto i datum
Tuheljske Toplice, Hrvatska, 09.11.2022. - 12.11.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
generativnost, starija odrasla dob, uloga bake i djeda, unuci, depresivnost
(generativity, older adulthood, the role of grandparents, grandchildren, depression)

Sažetak
Povoljan ishod psihosocijalnog razvoja osoba srednje odrasle dobi dovodi do razvoja generativnosti koja se očituje u brizi i djelovanju prema mlađim generacijama, poslu kojeg osoba obavlja i dobrobiti drugih i cijelog društva. Generativnost je povezana s psihološkom dobrobiti, zadovoljstvom životom i poslom te pozitivnim afektom. Društvo se uvelike oslanja na generativnost pojedinaca kroz roditeljstvo, poučavanje, mentorstvo, vodstvo i stvaralaštvo koje služi drugima. Premda se ovaj koncept veže uz srednju odraslu dob, zanimljivo je razmotriti značaj generativnosti u starijoj dobi. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati doprinos socioekonomskih i demografskih varijabli, mentalnoga zdravlja, percepcije kulturalnih zahtjeva za generativnosti te značajki obavljanja uloge bake i djeda u objašnjenju generativne brige i generativnog djelovanja kod osoba starije životne dobi. Sudionici su bile 289 osobe u dobi od 58 do 94 godine (38 % muškaraca). Primijenjene su Gerijatrijska skala depresivnosti, Adaptirana Loyola skala generativnosti, Skala generativnog djelovanja te za potrebe istraživanja konstruirana mjera Percepcije kulturalnih zahtjeva za generativnošću. Sudionici su se značajno razlikovali u generativnosti s obzirom na dobnu podskupinu, stupanj obrazovanja, ekonomski status i vrstu zanimanja prije mirovine, ali ne i s obzirom na rod. Sudionici koji su roditelji više su iskazivali generativnost u ponašanju od onih koji nisu roditelji, dok se sudionici nisu razlikovali po generativnosti ovisno o ulozi bake/djeda. Veći stupanj bliskosti i učestalost kontakta s unucima bili su povezani s višom generativnosti kod žena, ali ne i kod muškaraca Osobe više generativnosti imale su ujedno i percepciju većih kulturalnih zahtjeva i očekivanja društva za generativnošću. Depresivnost je bila povezana s nižom generativnosti i nižom percepcijom kulturalnih zahtjeva za generativnošću. Hijerarhijskom regresijskom analizom utvrđeno je da su stupanj bliskosti s unucima, percepcija kulturalnih zahtjeva za generativnošću i razina depresivnosti varijable koje imaju najveći samostalan doprinos u objašnjenju kriterija generativne brige, dok su za kriterij generativno djelovanje najveći samostalan doprinos ostvarile varijable vrsta zanimanja, stupanj bliskosti s unucima i razina depresivnosti starije osobe.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA