Naslov
Don Stjepan Gnječ (1936. – 2014.) i (o)čuvanje hrvatskog jezičnoga identiteta na australskome kontinentu
(Don Stjepan Gnječ (1936. – 2014.) i (o)čuvanje hrvatskoga jezičnoga identiteta na australskome kontinentu)

Autori
Lasić, Josip ; Kurtović Budja, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Hrvatski jezikoslovci Krsto Spalatin, Slavko Pavešić, Stjepan Krešić i Luka Vukojević

Urednik/ci
Vidović, Domagoj ; Jozić, Željko ; Šešelj, Stjepan

Izdavač
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ)

Grad
Zagreb

Godina
2022

Raspon stranica
116-140

ISBN
978-953-9390-02-9

Ključne riječi
don Stjepan Gnječ, hrvatski kao nasljedni jezik, čuvanje jezika, prekomorske iseljeničke zajednice, Australija, Victoria, Geelong

Sažetak
Briga o materinskome jeziku u hrvatskim prekomorskim iseljeničkim zajednicama od prvih je valova iseljavanja važna odrednica društvenoga života među iseljenicima. U prekomorskim se zemljama (na geografskome prostoru Južne i Sjeverne Amerike, Australije i Novoga Zelanda) od kraja 19. stoljeća bilježe podatci o razvijenoj svijesti za (o)čuvanje donesenoga, materinskoga jezika. U početku su to bili ne baš uspješni pokušaji pokretanja i održavanja programa na materinskome jeziku, primjerice u čileanskim gradovima Antofagasti (1905) i Punta Arenasu (1918). Razloga je tim neuspjesima više i oni su uglavnom vezani uz klasne, političke i svjetonazorske razlike među pokretačima programa. Međutim, nedugo nakon čileanskih pokušaja, među doseljenicima se drugoga iseljeničkoga vala (onima doseljenima iza 1918. godine) ponovno pokreću programi na materinskome jeziku unutar utemeljenih društava i klubova, kako u Čileu tako i u drugim dijelovima prekomorskoga svijeta – od Argentine do Sjeverne Amerike i nešto kasnije na prostoru Australije i Novoga Zelanda. I treći iseljenički val, a nakon 1945. godine, bilježi niz programa na materinskome jeziku, najviše kroz pokrenute pjevačke i folklorne skupina te dijelom kroz programe učenja jezika (najčešće subotom). U ovome se radu, s ciljem predstavljanja u sinkronijskoj perspektivi aspek(a)ta (i modela) (o)čuvanja materinskoga (i u novijim naraštajima nasljednoga) jezika u iseljeništvu, opisuje organizacija i rad na hrvatskome jeziku s mlađim naraštajem (uglavnom potomcima) hrvatskih iseljenika u australskome gradu Geelongu. Višegodišnju je poduku na hrvatskome jeziku (od 1973. pa do smrti 2014. godine) organizirano vodio don Stjepan Gnječ (1936–2014). Predanim je radom kroz četiri desetljeća ostavio u trajno nasljeđe dobar model (o)čuvanja jezičnoga identiteta u prekomorskome iseljeničkome krajoliku na jugu dalekoga australskoga kontinenta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA