Pregled bibliografske jedinice broj: 1230066
Domovinski rat i rad sjećanja: od komunikacijskog prema kulturnom sjećanju
Domovinski rat i rad sjećanja: od komunikacijskog prema kulturnom sjećanju // Polemos : časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira, XXIII (2021), 47; 33-51 (domaća recenzija, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1230066 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Domovinski rat i rad sjećanja: od komunikacijskog prema kulturnom
sjećanju
(Homeland War and the Work of Memory: From Communicative to
Cultural Memory)
Autori
Benčić Kužnar, Andriana
Izvornik
Polemos : časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira (1331-5595) XXIII
(2021), 47;
33-51
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
Domovinski rat, kolektivna sjećanja na ratove, osobna sjećanja, komunikacijska sjećanja, institucionalna sjećanja, odnos komunikacijskog sjećanja i kulture sjećanja, odnos sjećanja i identiteta
(Homeland War, collective memories of wars, personal memories, communicative memories, institutional memories, memory and identity)
Sažetak
Radom je obuhvaćena analiza različitih narativnih formi sjećanja u čijim se okvirima Domovinski rat razumije i kolektivno pamti u hrvatskom društvu. Da bi se pružio koherentan okvir o kolektivnim sjećanjima na Domovinski rat, analizom su obuhvaćena ogledna osobna (komunikacijska) i institucionalna (službena) sjećanja, među kojima je napravljena distinkcija potrebna za razumijevanje društvenih reprezentacija i percepcija o Domovinskom ratu. Želi se pokazati kako su narativi o Domovinskom ratu interpretirani, reprezentirani i kolektivno zapamćeni, a odmičući se od dosadašnjih povijesnih sjećanja na Domovinski rat. Dok se u radu diskutiraju ogledna osobna i institucionalna sjećanja, istraživački je fokus bitno postavljen na jednu narativnu formu sjećanja – usmenu povijest neposrednih sudionika i sudionica koja se iznosi s ciljem analize i prikaza značenja koja Domovinskom ratu pripisuju ljudi koji nisu bili kreatori povijesnih događaja i nositelji političke moći. U sferi institucionalnih sjećanja naglasak je na političkim gestama i govorima na komemoracijama tijekom 2020. godine, čijom se analizom ukazuje na mogući pomak prema priznavanju humanosti i patnje druge strane kao najvažnijim koracima na putu prema suživotu i dijeljenim sjećanjima na rat. Rad naposljetku, postavljajući pitanje kako ćemo se u budućnosti sjećati Domovinskog rata, diskutira porozne granice i tanke linije prijelaza iz komunikacijskog u kulturno sjećanje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Povijest
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Worldwide Political Science Abstracts
