Naslov
Arhitektura groblja Mirogoj – remek djelo zagrebačkog historicizma i (srednjo)europske sepulklarne arhitekture
(Mirogoj Cemetery Architecture - a Masterpiece of Zagreb Historicism and (Central) European Sepulchral Architecture)

Autori
Damjanović, Dragan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Mirogoj - izazovi očuvanja baštine / Trupković, Davor - Zagreb : Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, 2022, 8-9

ISBN
978-953-312-066-9

Skup
Stručni skup Mirogoj: izazovi očuvanja baštine

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 27.10.2022

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Zagreb, Mirogoj, Herman Bollé, Rupert Melkus, arhitektura groblja, historicizam, neorenesansa
(Zagreb, Mirogoj, Herman Bollé, Rupert Melkus, Cemetery Architecture, Historicism, Neo-Renaissance)

Sažetak
Kompleks groblja Mirogoj u Zagrebu predstavlja u širim (srednjo)europskim razmjerima jednu od najvažnijih nekropola 19. stoljeća zahvaljujući arhitektonskom rješenju paviljona i arkada podignutih na njegovoj zapadnoj granici. Monumentalnost i slikovitost rješenja arhitektonskog okvira Mirogoja, koje je 1878. – 1879. osmislio arhitekt Herman Bollé, nadahnut talijanskim arhitektonskim grobljima te suvremenom srednjoeuropskom neorenesansnom arhitekturom, jedinstveno je na području (Srednje) Europe. Nizanjem paviljona s visokim kupolama (kojih je po prvotnom Bolléovom projektu trebalo biti 20, no izvedeno je zbog nedostatka sredstava 12), koji se uzdižu od juga prema sjeveru, te postavljanjem reprezentativne katoličke kapele u središnji dio arkadnog niza, Bollé je stvorio iznimno slikovito kompozicijsko rješenje koje se može ocijeniti pravim remek djelom njegova opusa i zagrebačkog historicizma u cjelini. Stroga pravila koja su odredila postavljanje nadgrobnih spomenika isključivo uz zapadni zid arkada omogućila su pak preglednost unutrašnjosti arkada, dok je kombiniranje arhitektonskog okvira s prostornim rješenjem ostatka otvorenoga prostora groblja kao i zemljišta oko mrtvačnice od Mirogoja stvorilo jednu od najvećih gradskih zelenih površina. Arkade i paviljoni Mirogoja bili su namijenjeni postavljanju nadgrobnih spomenika najimućnijih pripadnika tadašnjega zagrebačkoga građanstva. Iako je dakle u socijalnom smislu riječ o prostoru rezerviranome za tek manji dio zagrebačkog stanovništva, od samih početaka arkade i paviljoni osmišljeni su kao multikonfesionalni prostor, ne samo otvoren već i rezerviran za pokojnike svih četiriju glavnih konfesionalnih skupina u gradu: katoličke, pravoslavne, protestantske i židovske što ih također čini posebnim u povijesti sepulklarne arhitekture 19. stoljeća. Mirogojske arkade rast će zajedno s građanskim liberalnim Zagrebom punih šest desetljeća. Njihovu će daljnju izgradnju zaustaviti tek Drugi svjetski rat koji će nepovratno uništiti dio multikonfesionalnosti grada i nakon kojega će započeti polagano propadanje ovoga arhitektonskog kompleksa koje se ubrzalo velikim oštećenjima u potresima 2020. godine. Svrha je ovoga izlaganja stoga upozoriti na vrijednost arhitektonskog okvira Mirogoja a s ciljem njegove primjerene konzervacije, restauracije te daljnjega korištenja i prezentacije u godinama koje dolaze.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest, Povijest umjetnosti, Primijenjena umjetnost

POVEZANOST RADA