Naslov
Analiza prijava sumnji na nuspojave lijekova iz skupine inhalacijskih glukokortikoida u Republici Hrvatskoj
(Analysis of suspected adverse drug reaction reports of inhaled corticosteroids in Croatia)

Autori
Župan, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Split

Datum
03.10

Godina
2022

Stranica
55

Mentor
Šešelja Perišin, Ana

Ključne riječi
astma ; inhalacijski glukokortioidi ; nuspojava
(asthma ; inhaled corticosteroids ; adverse drug reaction)

Sažetak
Cilj istraživanja: Cilj ovog rada bio je utvrditi ukupni broj prijavljenih sumnji na nuspojave lijekova iz skupine inhalacijskih glukokortikoida u Republici Hrvatskoj u periodu od 1. siječnja 2005. do 1. srpnja 2021. godine te utvrditi koje su najčešće prijavljene nuspojave, kao i koji je organski sustav prema klasifikaciji Medicinskog rječnika za regulatorne poslove (engl. The Medical Dictionary for Regulatory Activities, MedDRA) najzastupljeniji u prijavama.. Materijali i metode: Zabilježene prijave sumnji na nuspojave lijekova iz skupine inhalacijskih glukokortikoida zatražene su od HALMED-a. Prijave prikupljene za razdoblje od 2005. do 2021. godine, analizirane su prema zanimanju prijavitelja, dob i spol pacijenta te u odnosu na ozbiljnost nuspojave. Analizirane nuspojave su također razvrstane po organskim sustavima prema MedDRA klasifikaciji. Uz to su izdvojene najčešće nuspojave koje se pojavljuju s učestalošću većom od 2 %. Rezultati su prikazani kao cijeli brojevi i postoci. Rezultati: U promatranom periodu prijavljeno je ukupno 78 sumnji na nuspojave lijekova iz skupine inhalacijskih glukokortikoida koji kao djelatnu tvar sadrže budezonid, ciklezonid, flutikazon, flutikazon propionat ili beklometazon dipropionat. Najveći broj prijava zaprimljen je za ciklezonid (39, 7 %). U odnosu na dob i spol pacijenta, najviše sumnji na nuspojave je prijavljeno za dobnu skupinu 45 - 64 godine (25, 6 %) te za osobe ženskog spola (65, 4 %). Najviše prijava je zabilježeno 2013. godine (15, 4 %) te su najčešći prijavitelji bili liječnici (46, 1 %). Od ukupnog broja prijavljenih nuspojava njih 20 se smatraju ozbiljnim nuspojavama. Najčešće prijavljivane nuspojave bile su osjećaj gušenja, promuklost, iritacija grla, gubitak daha, kašalj, glavobolja, krivi način primjene lijeka, vrtoglavica, poremećaj okusa, oralna kandidijaza, osip i pruritus. Najveći broj zaprimljenih sumnji na nuspojavu se prema MedDRA-i svrstava u poremećaje dišnog sustava, prsišta i sredoprsja (17, 2 %). Zaključak: U odnosu na učestalost astme u Republici Hrvatskoj, u promatranom razdoblju prijavljen je relativno mali broj sumnji na nuspojave inhalacijskih kortikosteroida. Lijek s najviše zabilježenih prijava sumnji na nuspojave bio je ciklezonid. Prijave nuspojava uglavnom nisu zadovoljile kriterije ozbiljnosti. Međutim, potrebna je dodatno osvijestiti i pacijente i zdravstvene djelatnike u Hrvatskoj o važnosti prijavljivanja nuspojava lijekova.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Farmacija

POVEZANOST RADA