Naslov
Filozofski dnevnik
(Philosophical Diary)

Autori
Ćuk, Barbara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Filozofija u potrazi za samom sobom - simpozij u povodu 80. rođendana akademika prof. emer. Branka Despota

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 13.-14.10.2022

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
filozofski dnevnik ; filozofiranje ; korespondencija (pismo) ; usmenost ; pisanje ; Despot
(philosophical diary ; philosophizing ; correspondence (letter) ; orality ; writing ; Despot)

Sažetak
U radu se analizira tekst „Filozofskog dnevnika“ Branka Despota. Istraživanje polazi od pitanja o mjestu dnevnika u filozofiji i o tome koliko je opravdano uz dnevničku formu vezati isključivo obilježja subjektivnosti i smatrati ga mjestom predstavljanja singularnosti postojanja ili katalogom empirijskih događaja kroz dane, tjedne ili godine. Dnevnik se početno određuje kao mjesto za ono intimno, prostor eksplikacije najunutrašnjijeg kao onoga što je u čovjeku bitno. Čitanje-studiranje Despotovog filozofskog dnevnika otkriva dnevnik kao svjedočanstvo odaziva na „izazov i poziv čovjeku da se dade na put rasvjetljavanja onoga biti sebe sama i biti svega jestvujućeg“ i tako izmakne raspršenosti i „uzaludnosti sporednog življenja“. Budući da u opsegu knjiga koje pod Despotovim imenom možemo pronaći na policama knjižnica najveći dio čine svesci tzv. Despotovih predavanja i uvoda u filozofiju (ali ne kao knjige koje je on napisao i pri tom dao tiskati, već kao zapisi snimljenih predavanja) te da Despot spomenuti dnevnik kao pismo šalje prijatelju problematizirajući pri tom i sam čin pisanja na tragu Platonova „Fedra“, ističe se da je u razumijevanje Despotova djela i njegove smještenosti u usmenost neophodno uključiti i odgovor na pitanja 'što je pisanje' i 'zašto pišemo'. Daljnje istraživanje uloge pisanja, dnevnika i korespondencije u filozofiji obuhvaća i obradu pitanja ima li i može li filozofiranje imati jedan poseban sebi svojstveni oblik u kojem filozofi daju oblik svojim mislima. Za Despota, „fragmenti, prilozi, sistemi, dialozi, traktati, summae, „filozofije“, kritike, pitanja, rasprave, eseji itd., uvijek su već Dnevnik“, jer je on „forma“ filozofiranja. Sabire akte filozofiranja onoga koji tjeran slobodom i u prisnosti s Onim Prvotnim filozofira pazeći pri tom da sebe bezuvjetno podredi „onome što se ima prikazati“ ne bi li bio „kristalni glas“, „glas koji je među svim glasovima odlikovan kristalnošću“, a „kristalno je ono u čemu drugo može biti čisto kao ono samo“.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA