Naslov
Utemeljenje franjevačkih samostana na zadarskim otocima
(The Foundation of Franciscan Monasteries on the Zadar Islands)

Autori
Hilje, Emil

Izvornik
Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru (1330-0474) 45 (2003), 45; 7-19

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Zadar; arhitektura; samostani
(Zadar; Architecture; Monasteries)

Sažetak
Od konca XIV. do sredine XV. stoljeća utemeljena su na području Zadarskih otoka četiri franjevačka samostana. Samostan sv. Duje u Kraju na Pašmanu formiran je na posjedu zadarske plemićke obitelji Grisogono koncem XIV. stoljeća. Imućna udovica Pelegrina Grisogono najprije je fratrima prognanim iz Bosne pružila utočište kod svoje crkve, a zatim osigurala sredstva za izgradnju samostana. Samostan Sv. Pavla na otočiću Galevcu kod Preka na Ugljanu izgrađem je tijekom prve polovine XV. stoljeća sredstvima koja je oporučno u tu svrhu ostavio zadarski plemić Bartul iz Milana. Samostan Sv. Jerolima u Ugljanu podignut je tijekom druge četvrtine XV. stoljeća sredstvima zadarskog plemića Šimuna Begne. Samostan Sv. Mihovila u Zaglavu nastao je slično kao i onaj u Kraju. Najprije je sagrađena crkva, kao jednostavna zadužbina zadarskog građanina Grgura Mrganića, a zatim je vlasnik uz nju smjestio franjevce trećoredce, te im na koncu oporukom ostavio čitav posjed. No osim samih utemeljitelja, i mnogi drugi zadarski građani osiguravali su sredstva za njihovo daljnje funkcioniranje i prosperitet. Tako su tijekom prvog stoljeća svoga postojanja otočki samostani znatno napredovali, te postali, u okvirima skromnih otočkih sredina, istaknuti vjerski centri, ali i mjesta naglašene umjetničke djelatnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA