Pregled bibliografske jedinice broj: 1229011
Mjesni govor kao kategorija u istraživanju slavonskoga dijalekta
Mjesni govor kao kategorija u istraživanju slavonskoga dijalekta // Šokačka rič 19: Slavonski dijalekt i sociolingvistika. Zbornik radova znanstvenog skupa 2021. / Bilić, Anica (ur.).
Vinkovci: Zajednica kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije, 2022. str. 7-20 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1229011 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mjesni govor kao kategorija u istraživanju
slavonskoga dijalekta
(Local idiom as a category in the research of the
Slavonian dialect)
Autori
Raguž, Marija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Šokačka rič 19: Slavonski dijalekt i sociolingvistika. Zbornik radova znanstvenog skupa 2021.
/ Bilić, Anica - Vinkovci : Zajednica kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije, 2022, 7-20
ISBN
978-953-8366-02-4
Skup
Znanstveni skup Slavonski dijalekt. Šokačka rič 19
Mjesto i datum
Vinkovci, Hrvatska, 05.11.2021. - 05.11.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
dijalektologija ; mjesni govor ; sociolingvistika ; slavonski dijalekt
(dialectology ; local idiom ; sociolinguistics ; Slavonian dialect)
Sažetak
Sociolingvistički aspekti istraživanja prisutni su u proučavanju slavonskoga dijalekta od njegovih početaka. Stjepan Ivšić tako donosi podatke o govornicima i zajednicama kojima pripadaju. U pravilu su pri tome prisutni sociolingvistički podaci relevantni za istraživani govor, ali može se zaključiti kako je njihova prisutnost intuitivno utemeljena. Kod svih kazivača Ivšić navodi spol i dob jer su to dakako odrednice koje mogu objasniti određene varijacije unutar pojedinoga govora. Baš je to zadatak sociolingvistike – rasvijetliti odnos govora, odnosno njegovih jezičnih osobina, s govornicima, odnosno njihovim osobinama, zatim sa skupinama govornika, ali i s drugim govorima. U središtu ovoga razmatranja pojam je mjesnoga govora kao jedan od ključnih pojmova općenito u hrvatskoj dijalektologiji. On je sjecište izvanjezičnoga i jezičnoga i time pripada sociolingvistici. Rijetko se u hrvatskoj dijalektologiji obrađuju posebne vrste mjesnih govora koji nisu jezično homogeni – rubni govori. U njima se pojavljuju varijacije određenoga jezičnoga elementa, što nije moguće objasniti isključivo na temelju proučavanoga govora. Primjeri su takvih govora u slavonskome dijalektu govori Bogdanovaca, Svinjarevaca i Račinovaca, te Antina i Tordinaca, u kojima se na različit način očituju varijacije istoga jezičnoga elementa koje ne mogu biti objašnjene demografskim osobinama kazivača. Heterogenost tih govora neizbježna je pojava uzrokovana jezičnim kontinuumom. Govori Bogdanovaca, Svinjarevaca i Račinovaca heterogeni su u odnosu na kazivača – različiti kazivači koriste različite varijacije, a ponekad i isti kazivač koristi dvije varijacije, npr. odraza jata. Kada se radi o govoru Antina i Tordinaca, oni su jezično homogeniji, govornici u pravilu dosljedno koriste jezična obilježja, bez varijacija kakve su prisutne u govorima Svinjarevaca i Račinovaca. Međutim, taj govor, mada prvenstveno ima obilježja posavskoga poddijalekta, ima i glagolsku konstrukciju s glagolom htjeti kakva je dosad, kada govorimo o slavonskome dijalektu, zabilježena jedino u govorima njegovoga podravskoga poddijalekta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
