Naslov
Analiza razlika u percepciji psihosocijalne dobrobiti kod sportaša i nesportaša
(Analysis of differences in the perception of psychosocial benefits among athletes and non-athletes)

Autori
Horvat, Dorotea Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Fakultet hrvatskih studija, Odsjek za psihologiju

Mjesto
Zagreb

Datum
23.09

Godina
2021

Stranica
34

Mentor
Greblo Jurakić, Zrinka

Ključne riječi
psihosocijalna dobrobit ; sport ; tjelesna aktivnost ; studenti
(psychosocial well-being ; sport ; physical activity ; students)

Sažetak
Cilj ovog rada bio je na uzorku studenata Sveučilišta u Zagrebu utvrditi učestalost sudjelovanja u sportu te ispitati odnos učestalosti sudjelovanja u sportu s percepcijom psihosocijalne dobrobiti. Uzorak je činilo 248 studenata različitih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, od toga 109 mladića i 139 djevojaka (M = 22, 1 ; SD = 2, 24). Istraživanje je provedeno tijekom travnja 2021. godine. Korišten je online upitnik koji je distribuiran studentima metodom snježne grude putem mailing lista i Facebook grupa studenata. Sudionici istraživanja ispunili su sociodemografske podatke, Baeckov upitnik tjelesne aktivnosti (Baeck i sur., 1982), kratki upitnik mentalnog zdravlja (Berwick i sur., 1991 ; prema Slišković, 2020), kratku ljestvicu otpornosti (Smith i sur., 2008 ; prema Slišković i Burić, 2018), ljestvicu zadovoljstva životom (Diener i sur., 1985 ; prema Komšo i Burić, 2016), ljestvicu prosperiteta (Diener i sur., 2009 ; prema Komšo i Burić, 2016) i Rosenbergovu ljestvicu samopoštovanja (Rosenberg, 1965). Rezultati su utvrdili kako postoji statistički značajna razlika između mladića i djevojaka u razinama općeg mentalnog zdravlja i otpornosti, na način da mladići postižu višu razinu općeg mentalnog zdravlja i višu razinu otpornosti. Također, utvrđena je statistički značajna razlika između mladića i djevojaka u sudjelovanju u sportu, u korist mladića. Nadalje, utvrđena je statistički značajna razlika između studenata i studentica koji se bave sportom u odnosu na one koji se ne bave sportom u razini zadovoljstva životom, pri čemu oni koji se bave sportom imaju veću razinu zadovoljstva životom. Na uzorku mladića i djevojaka utvrđena je statistički značajna pozitivna povezanost učestalosti sudjelovanja u sportu na tjednoj razini s mjerom otpornosti, zadovoljstva životom, prosperiteta i samopoštovanja, dok je kod djevojaka učestalost sudjelovanja u sportu na tjednoj razini statistički značajno pozitivno povezana i s općim mentalnim zdravljem. Na kraju, utvrđena je statistički značajna razlika na uzorku mladića i djevojaka u psihosocijalnim varijablama između studenata i studentica koji smatraju da su tjelesno aktivniji u odnosu na one koji su manje aktivni u mjeri prosperiteta, dok je na uzorku djevojaka dobivena statistički značajna razlika i na mjerama općeg mentalnog zdravlja, otpornosti, zadovoljstva životom i samopoštovanja. Dobiveni rezultati važni su jer govore u prilog hipotezi da je bavljenje sportom, odnosno učestalo bavljenje sportom, potencijalni mehanizam zaštite pojedinčevog psihičkog zdravlja te su bitni kako bi se osvijestila važnost tjelovježbe, izradila strategija promocije tjelesne aktivnosti i kreirali odgovarajući sportski programi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA