Naslov
Povezanost grupne kohezije sportskog tima s percepcijom trenerovog ponašanja i psihosocijalnom dobrobiti sportaša
(The relationship between group cohesion in sports team with perception of coaching behaviors and psychological well-being)

Autori
Katavić, Klara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Fakultet hrvatskih studija, Odsjek za psihologiju

Mjesto
Zagreb

Datum
23.09

Godina
2021

Stranica
41

Mentor
Greblo Jurakić, Zrinka

Ključne riječi
Grupna kohezija ; ponašanja trenera ; psihosocijalna dobrobit
(Group cohesion ; psychosocial well-being ; coaching behaviours)

Sažetak
Cilj ovog istraživanja je utvrditi koja su obilježja grupne kohezije u najvećoj mjeri povezana s psihosocijalnom dobrobiti rukometaša te identificirati specifična ponašanja trenera koja su povezana s većim stupnjem grupne kohezije sportskog tima. U istraživanje je uključen 251 sudionik, igrač službenih hrvatskih rukometnih liga iz 19 hrvatskih rukometnih klubova. Raspon godina sudionika kretao se između 18 i 42 godine, a sudionici su u prosjeku bili stari 22 godine (M=22, 44 ; SD=4, 27). Podaci su prikupljeni metodom papir-olovka, a instrumenti korišteni u ovom istraživanju su: Upitnik rukovođenja u sportu (Leadership Scale for Sport) (Chelladurai i Saleh, 1980 ; Chelladurai, 1989), Upitnik negativnog ponašanja trenera (Greblo Jurakić i Keresteš, 2017), Upitnik mentalnog zdravlja (Vuletić i sur., 2018) te Upitnik sportskog okruženja mladih (Youth Sport Environment Questionnaire) (Eys i sur., 2009). Rezultati istraživanja su pokazali kako ne postoji statistički značajna razlika između sportaša na višoj i nižoj razini natjecanja na svim ljestvicama osim na podljestvici socijalne podrške. Sportaši više razine natjecanja percipiraju manje socijalne podrške u odnosu na one niže razine natjecanja. U skladu s očekivanjima, obje dimenzije grupne kohezije su statistički značajno pozitivno povezane s pozitivnim ponašanjima trenera i trenerovom usmjerenošću na rezultat te statistički značajno negativno povezane spercepcijom trenerove neosjetljivosti na osobnu dobrobit sportaša. Pored navedenog, utvrđena je niska statistički značajna negativna povezanost između grupne kohezije usmjerene na zadatak i negativne povratne informacije od strane trenera te značajna pozitivna povezanost dimenzija grupne kohezije sa socijalnom i psihološkom dobrobiti sportaša. Temeljem percepcije ponašanja trenera moguće je objasniti 11% varijance grupne kohezije usmjerene na zadatak i 20% varijance socijalne grupne kohezije. Konačno, hijerarhijskom regresijskom analizom je utvrđeno kako grupna kohezija objašnjava 23% varijance socijalne dobrobiti i 17% varijance psihološke dobrobiti sportaša, povrh ponašanja trenera. Rezultati istraživanja doprinose boljem razumijevanju odnosa između trenerovih ponašanja i grupne kohezije sportskog tima te načina na koji je grupna kohezija povezana sa psihosocijalnom dobrobiti sportaša.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA