Naslov
Odrednice kvalitete života kod žena žrtava obiteljskog nasilja
(Determinants of quality of life in women victims of domestic violence)

Autori
Lujanović, Helena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Fakultet hrvatskih studija, Odsjek za psihologiju

Mjesto
Zagreb

Datum
31.05

Godina
2022

Stranica
57

Mentor
Greblo Jurakić, Zrinka

Ključne riječi
obiteljsko nasilje ; kvaliteta života ; psihičko i tjelesno zdravlje
(domestic violence ; quality of life ; mental and physical health)

Sažetak
Tijekom pandemije koronavirusa u 2020. godini, policijski službenici evidentirali su povećanje u slučajevima obiteljskog nasilja u Republici Hrvatskoj (Ministarstvo unutarnjih poslova, 2020), što upućuje na važnost istraživanja ove problematike. Cilj ovog istraživanja bio je opisati socio-demografski profil korisnica sigurnih kuća u terminima obiteljskog nasilja te utvrditi odrednice psihičkog i tjelesnog zdravlja te zadovoljstva općom kvalitetom života. U istraživanju su sudjelovale 43 žene žrtve partnerskog nasilja (Mdob=36, 51, SD=10, 80), korisnice sigurnih kuća u Republici Hrvatskoj. Podaci su prikupljeni online upitnikom u suradnji sa zaposlenicama sigurnih kuća. Online upitnik, uz socio-demografska pitanja sadržavao je World Health Organisation quality of life questionnaire – BREEF (WHOQOL Group, 1998), WHO procjenu pretrpljenog nasilja (WHO, 2005), Rosenbergovu skalu samopoštovanja (Rosenberg, 1965), Kratku skalu otpornosti (Smith i sur., 2008) i Skalu socijalne podrške (Macdonald, 1998). Dobiveni rezultati pokazuju da žrtve obiteljskog nasilja najčešće pripadaju dobnoj skupini od 31 do 35 godina te imaju dvoje djece. Najviši stupanj završenog obrazovanja kod većine sudionica je srednja škola te su većinom nezaposlene. Od strane partnera sudinice su u pravilu doživjele više oblika psihičkog, tjelesnog i seksualnog nasilja, što je najveći broj osobno prijavio policiji. Pearsonovim koeficijentom korelacije utvrđena je pozitivna povezanost zadovoljstva općom kvalitetom života, zadovoljstva okolinom, psihološke otpornosti, samopoštovanja, socijalnu podrške te psihičkog i tjelesnog zdravlja. Temeljem prediktorskih varijabli psihološke otpornosti, zadovoljstva okolinom i socijalne podrške objašnjeno je 22, 9% varijance tjelesnog zdravlja, 46, 5% varijance psihičkog zdravlja te 26, 7% zadovoljstva općom kvalitetom života. Najvažniji prediktor tjelesnog zdravlja jest psihološka otpornost, dok je u objašnjavanju psihičkog zdravlja najvažnija varijabla zadovoljstva okolinom. Okolinske varijable (socijalna podrška i zadovoljstvo okolinom) važnije su u objašnjavanju zadovoljstva općom kvalitetom života. Dobiveni rezultati doprinose boljem razumijevanju različitih obilježja korisnica sigurnih kuća, njihovog iskustva s različitim oblicima nasilja i činitelja koji doprinose kvaliteti njihova života. S praktičnog aspekta, rezultati se mogu upotrijebiti pri kreiranju specifičnih programa i intervencija namijenjih povećanju kvalitete života korisnica sigurnih kuća.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA