Pregled bibliografske jedinice broj: 1228940
BIOETIČKI SENZIBILITET PREMA STATUSU ŽIVOTINJA I NJIHOVIM PRAVIMA
BIOETIČKI SENZIBILITET PREMA STATUSU ŽIVOTINJA I NJIHOVIM PRAVIMA // 5. Osječki dani bioetike / Jurić, Hrvoje ; Kelam, Ivica ; Dilica, Kristina (ur.).
Zagreb: Hrvatsko bioetičko društvo, 2022. str. 36-36 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1228940 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
BIOETIČKI SENZIBILITET PREMA STATUSU ŽIVOTINJA
I NJIHOVIM PRAVIMA
(BIOETHICAL SENSITIVITY TO THE STATUS OF ANIMALS
AND THEIR RIGHTS)
Autori
Hiršinger, Matea ; Kelam, Ivica ; Vitković, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
5. Osječki dani bioetike
/ Jurić, Hrvoje ; Kelam, Ivica ; Dilica, Kristina - Zagreb : Hrvatsko bioetičko društvo, 2022, 36-36
Skup
5. osječki dani bioetike = 5th Osijek Day of Bioethics
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 07.11.2022. - 08.11.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
bioetika, čovjek, moralnost, životinje
(bioethics, man, morality, animals)
Sažetak
Čovjek je moralno i svjesno biće. Njegova uloga u prirodnom kontekstu jest briga i očuvanje prirode s ciljem postizanja prirodne ravnoteže. Na svjetskoj razini tu ulogu u razvoju i očuvanju prirode, biljaka i životinja preuzima bioetika kao znanstvena disciplina. Etičnost čovjeka ogleda se u njegovoj brizi, osjetljivosti i senzibilnosti prema prirodi, životu, rađanju i smrti. Da bi se etičnost mogla ostvariti, svaki čovjek mora osvijestiti svoju moralnost. Moralna svijest čovjeka očituje se u različitim kontekstima života. Isto tako, moralnost se čovjeka ogleda i u odnosu prema životinjama. Životinje kao bića ili kao ne-ljudske životinje zaslužuju brigu i suosjećajnost čovjeka. Način na koji se doživljavaju životinje kao bitni dionici prirodne ljestvice ovisi o svakom pojedincu. Predstavljaju li životinje ravnopravne članove prirodne zajednice ili su životinje sredstva za zadovoljavanje svakojakih čovjekovih interesa? Promišljaju li ljudi o očuvanju Zemlje kada se potiče i razvija masovni uzgoj domaćih životinja? Koliko je važna dobrobit životinja i poštivanje zakona o zaštiti istih može se iščitati iz čovjekova djelovanja. Staklenički plinovi uzrokovani masovnim uzgojem životinja stavljaju na razmatranje društvenoj i akademskoj zajednici moralnu opravdanost takvih postupaka. Smatra li se konzumiranje mesa nužnom potrebom kako bi se ljudska populacija prehranila i održala ili se pak radi o čovjekovu interesu i izboru? Izbor i odabir stila i načina života u ovom užurbanom i modernom svijetu isključivo je na nama samima. Znanjem, motivacijom, upornošću, ljubavlju, brižnošću, poštovanjem i osjetljivošću prema prirodi, okolišu, biljkama i životinjama možemo ovaj svijet učiniti zdravijim i ljepšim za sve nas.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Integrativna bioetika (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, biotehničke, društvene, humanističke znanosti)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek,
Kineziološki fakultet Osijek