Pregled bibliografske jedinice broj: 1228879
Krediti RBA zadruga i procesni problemi njihove prisilne naplate: prije i nakon lex Škibola
Krediti RBA zadruga i procesni problemi njihove prisilne naplate: prije i nakon lex Škibola // Zbornik radova VIII. međunarodnog savjetovanja Aktualnosti građanskog procesnog prava - nacionalna i usporedna pravnoteorijska i praktična dostignuća / Šago, Dinka et al. (ur.).
Split: Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, 2022. str. 493-516
CROSBI ID: 1228879 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Krediti RBA zadruga i procesni problemi njihove
prisilne naplate: prije i nakon lex Škibola
(Credits provided by RBA cooperatives and the
procedural problems in the related enforcement
proceedings: before and after lex Škibola)
Autori
Bratković, Marko ; Gvozdić, Stjepan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Zbornik radova VIII. međunarodnog savjetovanja Aktualnosti građanskog procesnog prava - nacionalna i usporedna pravnoteorijska i praktična dostignuća
Urednik/ci
Šago, Dinka et al.
Izdavač
Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu
Grad
Split
Godina
2022
Raspon stranica
493-516
ISBN
978-953-8116-39-1
Ključne riječi
Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom (lex Škibola), Milivojević protiv Raiffeisenbank, odgoda ovrhe, ništetnost potrošačkih ugovora o kreditu
(Act on the Nullity of Credit Agreements with an International Element Concluded in the Republic of Croatia with an Unauthorised Lender (a.k.a. lex Škibola), Milivojević v Raiffeisenbank, postponement of enforcement, nullity of consumer credit agreements)
Sažetak
Više tisuća hrvatskih građana sklopilo je početkom 2000-ih godina hipotekarne ugovore o kreditu s austrijskim štedno-kreditnim zadrugama iz grupacije Raiffeisen (tzv. RBA zadruge). Brojni ovršni postupci radi njihove prisilne naplate na hrvatskim sudovima još su uvijek u tijeku. Mnogi od njih traju i više od deset godina. Izmjena i dopune Zakona o potrošačkom kreditiranju iz 2015. godine, Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom (lex Škibola) iz 2017. godine, presuda Suda EU-a Milivojević protiv Raiffeisenbank iz 2019. godine i odluka Ustavnog suda o ukidanju Škibolina zakona iz 2020. godine te su postupke dodatno usporili. Višekratne i dugotrajne odgode ovrhe te brojne parnice u kojima dužnici nisu uspjeli sa svojim zahtjevima za utvrđenjem ništetnosti ugovora o kreditu rezultat su s kojim ne mogu biti zadovoljni vjerovnici, ali ni dužnici, radi zaštite kojih je, ako je suditi po obrazloženju zakonskog prijedloga, lex Škibola i donesen. Uostalom, ako se u obrazloženju nekog zakona polazi od teze da sudovi nezakonito odobravaju ovrhe, jasan je to pokazatelj nedostatne razine vladavine prava u državi. Ako je ocjena Suda u Luksemburgu o neusklađenosti nekog propisa s pravom Unije jedina osnova na kojoj Ustavni sud zasniva svoje stajalište o neustavnosti nekog zakona, jasno je da autoritativan sudski diskurs, koji počiva na pluralizmu mišljenja i uvjerljivosti obrazloženja sudskih odluka, tek treba nadomjestiti još uvijek dominantan autoritaran sudski diskurs.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
