Pregled bibliografske jedinice broj: 1228819
JEDAN OD NAJVEĆIH KATOLIČKIH BLAGDANA: Tradicijski običaji za blagdan Svih svetih
JEDAN OD NAJVEĆIH KATOLIČKIH BLAGDANA: Tradicijski običaji za blagdan Svih svetih // Fenix, 30.10.2022 (2022), 2-3 (podatak o recenziji nije dostupan, popularni rad, stručni)
CROSBI ID: 1228819 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
JEDAN OD NAJVEĆIH KATOLIČKIH BLAGDANA: Tradicijski
običaji za blagdan Svih svetih
(ONE OF THE GREATEST CATHOLIC HOLIDAYS: Traditional
customs for the feast of All Saints)
Autori
Dragić, Marko
Izvornik
Fenix (1334-4706) 30.10.2022
(2022);
2-3
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, popularni rad, stručni
Ključne riječi
svete mise, procesije, pučki običaji, tradicija Hrvata katolika
(holy masses, processions, folk customs, traditions of Catholic Croats)
Sažetak
Blagdan Svi sveti (Sisveti, Sesviti) da je uz Božić, Uskrs, Tijelovo i Veliku Gospu najveći katolički blagdan. Za blagdan Svih svetih u Dalmaciji, Zagori, Zabiokovlju i Sinjskoj krajini tradicijski su nazivi Prvo čelo Božića, Prvi Božić, a u Bosni se Svi sveti smatraju velikim blagdanom kao i Božić. Slavlje Svih svetih ogleda se u svetim misama, procesijama, svečanim objedima, paljenju krjesova, pucanju iz mačkula, nastupima gradske glazbe, koledanjem, koje se u trogirskom i kaštelanskom kraju naziva kukulezanjem, brguljama, što su rodbinske svetkovine i slavlja, veseljima te proricanjem o budućem ženiku. Kukulezanje je iščeznulo 1979. godine. Nadalje je riječ o Dušnom danu pale se svijeće i u kućama te gore duboko u noć. U stara vremena nije se smjelo ni orati ni kopati jer se vjerovalo da mrtvi počivaju u zemlji pa ih se ne smije smetati, kaže te dodaje da se jedino moglo pomagati sirotinji i udovicama. Na Mrtvi dan se, podsjeća, nikad nije pjevalo da se ne bi smetalo mrtvima. Nekoć je u Hercegovini, naglašava, bila tradicija, koliko je tko imao svojih pokojnih te pokojnih prijatelja i kumova, toliko je puta izlazio vani iz crkve, vraćao se unutra i izmolio pet Oče naša. Ti obredi, dodaje, zvali su se oprosti. U procesiji se ide na groblje, ali taj običaj izumire. U duvanjskom kraju za Svi svete i na Dušni dan vjerovalo da će se onoliko duša izbaviti iz čistilišta koliko puta se posjeti groblje i crkvu. Vjerovalo se da se na Veliki petak i na Mrtvi dan ne smije dijete ostaviti samo.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija
