Pregled bibliografske jedinice broj: 1228534
Neki aspekti zbirke Povratak u djetinjstvo Ante Jakšića
Neki aspekti zbirke Povratak u djetinjstvo Ante Jakšića // O Šokcima je rič 3. Kultura Hrvata Bačke, Baranje i Srijema u Republici Srbiji, Republici Hrvatskoj i Republici Mađarskoj. Zbornik radova. / Šeremešić, Marija (ur.)., 2021. str. 7-34
CROSBI ID: 1228534 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Neki aspekti zbirke Povratak u djetinjstvo Ante
Jakšića
(Some aspects of Ante Jakšić's collection Povratak u
djetinjstvo)
Autori
Rezo, Vladimira
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
O Šokcima je rič 3. Kultura Hrvata Bačke, Baranje i Srijema u Republici Srbiji, Republici Hrvatskoj i Republici Mađarskoj. Zbornik radova.
Urednik/ci
Šeremešić, Marija
Grad
Sombor
Godina
2021
Raspon stranica
7-34
ISBN
978-86-915323-6-9
Ključne riječi
Ante Jakšić, Povratak u djetinjstvo, autobiografija, pripovjedne konvencije, prostornost, kulturni imaginarij
(Ante Jakšić, Povratak u djetinjstvo, autobiography, narrative conventions, spatiality, cultural imaginary)
Sažetak
U fokusu rada nalazi se zbirka pripovijedaka „Povratak u djetinjstvo“ književnika Ante Jakšića. U šest pripovijedaka ispričane su zgode i nezgode iz dječjega života u selu Bački Bereg 1920-ih. Na podlozi teorije autobiografskoga diskursa u zbirci uočavamo tri pripovjedna modela: „autobiografsko pripovijedanje“ („autobiografija u užem smislu“), „homodijegetska fikcija“ („pseudoautobiografija“) i „heterodijegetska autobiografija“, a uslijed diskotinuiranoga iznošenja događaja, zbirku možemo smatrati „asocijativnom autobiografijom“. Pored različitih tipova pripovjedača, zanimljivosti zbirke doprinose i različite pripovjedne konvencije i strategije, poput pripovjedačevih promjenâ točke iz koje govori (prostorne i vremenske), njegove fingirane nesigurnosti, metalepse autora te metalepse čitatelja. Iz očišta kulturne i književne geografije prostor otčitavamo kao triptih: „osjećaj mjesta“ (organiziran iz pozicije gledatelja), „horizont prostora“ (ovdje vs. tamo) i „teritorijalnost“ (moć vs. subverzivnost, prisutnost vs. odsutnost itd.), uočavamo centralne (škola) i liminalne (groblje, željeznica) seoske prostore, potom sajam kao mjesto snažne prostorne semantike doživljen sinestezijski, a dotičemo se i psihološkoga učinka pojedinih prostora. Imaginarij zbirke gradimo na jeziku (leksik nam je izvor imenâ, oslovljavanja i regionalizama, a morfologija ikavskoga igovora jata), materijalnim i civilizacijskim uvjetima života (stanovanju, okruženju, poslovima, tehnici, higijeni, odjeći itd.), a djelomice se dotičemo i sustava vrijednosti (školovanje) te ideološkoga aspekta života u Bačkome Beregu u trećemu desetljeću prošloga stoljeća.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost, Kroatologija
