Naslov
Podjela hrvatskoglagoljskih misala u svjetlu primjene statističkih postupaka
(Division of Croatian Glagolitic missals in light of the application of statistical methods)

Autori
Kuhar, Kristijan ; Požar, Sandra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Glagoljaštvo – baština, tradicija, inovacija, Međunarodni znanstveni skup u povodu obilježavanja 120 godina od utemeljenja Staroslavenske akademije u Krku i 70 godina od utemeljenja njezina sljednika Staroslavenskoga instituta u Zagrebu

Mjesto i datum
Krk, Hrvatska, 20-22.10.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
hrvatskoglagoljski misali, jezik hrvatskoglagoljskih misala, statističke metode u slavistici
(Croatian Glagolitic missals, language of Croatian Glagolitic missals, statistical methods in Slavic studies)

Sažetak
Polazeći od podjele hrvatskoglagoljskih liturgijskih spomenika na sjevernu i južnu odnosno stariju i mlađu skupinu koju su uspostavili M. A. Pantelić (Pantelić 1957) i J. L. Tandarić (Tandarić 1980), a na temelju novijih istraživanja u kojima se iskristalizirala i treća, prijelazna skupina, izlaganje pokazuje kako se primjenom odgovarajućih statističkih postupaka na tekstove hrvatskoglagoljskih kodeksa odnosi među njima mogu prikazati zornije i sagledati jasnije nego tradicionalnim pristupom. Kao polazište za analizu poslužit će građa iz rada M. Šimić o jeziku teksta Muke po Mateju iz 16 hrvatskoglagoljskih misala (Šimić 2000) u kojem je autorica utvrdila relevantne pojave za jezičnu analizu i iznijela u tablicama brojčane podatke o tim pojavama u pojedinim misalima. Autorica je utvrdila grupiranje misala u stariju, mlađu i treću, prijelaznu skupinu koju čini ovih osam misala: I. oxfordski, Berlinski, II. oxfordski, II. vrbnički, Vatikanski Illirico 8, I. vrbnički, Novakov i Prvotisak. Na autoričinim brojčanim podatcima provedeni su u ovom istraživanju statistički postupci segmentacijske analize. To je skup postupaka kojima se nastoji količinski izraziti sličnost analiziranih jedinica s obzirom na obilježja značajna za njihov međusobni odnos, a s ciljem postavljanja hipoteza o široj strukturi kojoj te jedinice pripadaju. Analiza predočava na koji se način grupiraju misali unutar prijelazne skupine i u kojem su odnosu članovi prijelazne skupine s misalima starije i mlađe skupine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA