Naslov
Procjena sklonosti usamljenosti i depresiji kod starijih osoba smještenih u dom za starije i nemoćne i vlastiti dom
(Assessment of the tendency to loneliness and depression in elderly people placed in a home for the elderly and infirm and in their own home)

Autori
Pečur, Barbara ; Đimoti, Renata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka / - , 2022, 64-64

Skup
14. stručno edukacijski simpozij Štamparovi dani i Zdravi stilovi života

Mjesto i datum
Požega, Hrvatska, 13.05.2022. - 15.05.2022

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
depresivnost ; dom za starije ; usamljenost ; zdravstvena njega u kući
(depression ; Retirement home ; loneliness ; health care at home)

Sažetak
Uvod: Identifikacija čimbenika koji dovode do doživljaja usamljenosti i depresivnosti u starijoj životnoj dobi velik je izazov. Izražen je kod dijela populacije koji je narušenog zdravstvenog stanja te integriran u instituciju izvan vlastitog doma ili primoran na izvanjsku skrb. Faktori koji djeluju na doživljaj usamljenosti, potištenosti, izolacije te posljedično moguće depresije, brojni su i razlikuju se od osobe do osobe. Cilj: Ispitati doživljaj usamljenosti i depresivnosti osoba u domu za starije i nemoćne te korisnika zdravstvene njege u vlastitom domu. Ispitati korelacije demografskih obilježja s doživljajem usamljenosti i depresivnosti. Metode: Provedeno je presječno istraživanje. Sudjelovalo je ukupno 105 ispitanika korisnika doma za starije i nemoćne te zdravstvene njege u vlastitom domu. Kriterij za uključivanje bila je životna dob iznad 65 godina. Korišteni su Upitnik sociodemografskih podataka, UCLA skala usamljenosti i HADS ljestvica za depresivnosti. Rezultati: Osobe u domu za starije i nemoćne doživljavaju nisku razinu usamljenosti i depresivnosti. Mjerena dimenzija depresivnosti značajno je povezana s učestalosti kontaktiranja s obitelji kod osoba u domu za starije. Usamljenost i depresivnost statistički su značajno pozitivno povezane kod obje skupine ispitanika. Parametrijska analiza potvrđuje statistički značajnu razliku u doživljaju usamljenosti i depresivnosti s obzirom na vrstu smještaja. Osobe koje žive u vlastitom domu uz zdravstvenu kućnu njegu doživljavaju subjektivno veću usamljenost i depresivniji se nego li osobe u domu za starije. Zaključak: Primarno je prepoznati rizične čimbenike, ali i zaštitne faktore s ciljem prevencije negativnih psiholoških stanja i poboljšanja kvalitete života starijih.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA